| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 23.03.2016 15:03:36

Simbioza (foto: vivacevy  /Flickr)

U prirodi životinje vrlo često ulaze u suživot s drugim jedinkama. Najčešće je to suživot s pripadnicima iste vrste; zato ptice žive u jatu, vukovi u čoporu, bizoni u krdu, a ljudi u zajednicama. Pitanje je zašto to činimo? Za Biologija.com.hr piše: Jelena Jakupić

 

 


Zaštita od predatora i dovoljna količina hrane najvažniji su faktori koji utječu na preživljenje pa bi se moglo reći da zajednice čine život puno lakšim. Međutim, postoji i onaj drugi, puno interesantniji oblik suživota - suživot između jedinki različite vrste od kojeg obje jedinke imaju koristi = mutualizam (mutualistička simbioza).

Većina nas je gledala crtić „Potraga za Nemom". Tamo je divno prikazano kako Nemo i njegov tata (riba klaun - lat. Amphiprion ocellaris) žive sretno u vlasulji. Vlasulje su pripadnici koljena Cnidaria (žarnjaci) za koje je karakteristično da mogu „peckati". To im omogućuju specijalizirane žarne stanice na njihovim lovkama. Pa zašto onda riba klaun boravi u vlasulji? Naime, ove dvije vrste pomažu jedna drugoj! Riba klaun svojim pokretima i meškoljenjem potiče cirkulaciju morske vode i tako opskrbljuje vlasulju svježom morskom vodom bogatom kisikom i hranjivim tvarima, i istovremeno čisti vlasulju te tjera ribe koje se njome hrane. Zauzvrat, vlasulja pruža sigurno sklonište ribi klaun od predatora. Evolucija se pobrinula da žarne stanice vlasulje ne ozljeđuju ribu klaun jer je površina njenog tijela prekrivena debelim slojem mukoze koji je istog molekularnog sastava kao i mukoza vlasulje, pa vlasulja ribu klaun prepoznaje kao dio sebe same.

Najpoznatiji primjer mutualističkog odnosa između dva beskralješnjaka su morski rak samac i moruzgva. Rak samac se razlikuje od većine ostalih rakova - njegov stražnji dio tijela nije zaštićen čvrstim oklopom! Kako bi zaštitio mekani dio svog tijela, useljava se u prazne puževe kućice. Radi dodatne zaštite, na kućicu pričvršćuje jednu ili više moruzgvi. Moruzgve, kao i vlasulje, pripadnici su koljena žarnjaci i štite raka samca od njegovih neprijatelja. Moruzgva je sesilna životinja i noseći je na kućici rak samac joj omogućuje kretanje te joj ostacima svoje hrane pomaže u ishrani. Kako rak samac raste, tako mora pronaći novu, veću puževu kućicu u koju će se useliti. Ali on ne zaboravlja na moruzgvu! Premješta je sa stare na novu kućicu i dalje zajedno kreću u avanture.

Nedavno je otkriveno da aligatori s Floride i ptice koje se gnijezde na stablima iznad njihovog teritorija imaju koristi jedni od drugih. Valja napomenuti da su aligatori grabežljivci koji se hrane, između ostalog, i pticama, ali u ovom odnosu istaknute su koristi koje obje jedinke imaju iz ovog neobičnog suživota. Aligatori su opasni i druge ih životinje izbjegavaju. Tako oni indirektno štite ptičje potomstvo od životinja čiji su plijen jaja ili pilići, posebice od rakuna i oposuma koji su najčešći predatori. Zato se neke vrste ptica (rode, ibisi, čaplje...) ciljano gnijezde na stablima iznad teritorija aligatora. Istraživanjima je pokazano da velike kolonije ptica koje se gnijezde iznad aligatora opskrbljuju aligatore hranom - pilićima izbačenim iz gnijezda.

Naravno, ovo je samo par primjera suživota različitih vrsta. U životinjskom svijetu postoji na tisuće neobičnih i zanimljivih slučajeva koji su pozitivni za obje jedinke u odnosu. Životinje su krasan primjer da prijateljstvo postoji i između različitih vrsta. Naposljetku, i za psa se kaže da je najbolji čovjekov prijatelj, zar ne?

 

Izvori:

http://www.asknature.org/strategy/fb410d8500af30a5daf5b647954b7fa5

http://animalworld.tumblr.com/post/22 ... ne-hermit-crab-photograph

http://esciencenews.com/articles/2016 ... t.nests.raccoons.opossums

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?