U prirodi životinje vrlo često ulaze u suživot s drugim jedinkama. Najčešće je to suživot s pripadnicima iste vrste; zato ptice žive u jatu, vukovi u čoporu, bizoni u krdu, a ljudi u zajednicama. Pitanje je zašto to činimo? Za Biologija.com.hr piše: Jelena Jakupić

Zaštita od predatora i dovoljna količina hrane najvažniji su faktori koji utječu na preživljenje pa bi se moglo reći da zajednice čine život puno lakšim. Međutim, postoji i onaj drugi, puno interesantniji oblik suživota - suživot između jedinki različite vrste od kojeg obje jedinke imaju koristi = mutualizam (mutualistička simbioza).

Većina nas je gledala crtić „Potraga za Nemom". Tamo je divno prikazano kako Nemo i njegov tata (riba klaun - lat. Amphiprion ocellaris) žive sretno u vlasulji. Vlasulje su pripadnici koljena Cnidaria (žarnjaci) za koje je karakteristično da mogu „peckati". To im omogućuju specijalizirane žarne stanice na njihovim lovkama. Pa zašto onda riba klaun boravi u vlasulji? Naime, ove dvije vrste pomažu jedna drugoj! Riba klaun svojim pokretima i meškoljenjem potiče cirkulaciju morske vode i tako opskrbljuje vlasulju svježom morskom vodom bogatom kisikom i hranjivim tvarima, i istovremeno čisti vlasulju te tjera ribe koje se njome hrane. Zauzvrat, vlasulja pruža sigurno sklonište ribi klaun od predatora. Evolucija se pobrinula da žarne stanice vlasulje ne ozljeđuju ribu klaun jer je površina njenog tijela prekrivena debelim slojem mukoze koji je istog molekularnog sastava kao i mukoza vlasulje, pa vlasulja ribu klaun prepoznaje kao dio sebe same.

Najpoznatiji primjer mutualističkog odnosa između dva beskralješnjaka su morski rak samac i moruzgva. Rak samac se razlikuje od većine ostalih rakova - njegov stražnji dio tijela nije zaštićen čvrstim oklopom! Kako bi zaštitio mekani dio svog tijela, useljava se u prazne puževe kućice. Radi dodatne zaštite, na kućicu pričvršćuje jednu ili više moruzgvi. Moruzgve, kao i vlasulje, pripadnici su koljena žarnjaci i štite raka samca od njegovih neprijatelja. Moruzgva je sesilna životinja i noseći je na kućici rak samac joj omogućuje kretanje te joj ostacima svoje hrane pomaže u ishrani. Kako rak samac raste, tako mora pronaći novu, veću puževu kućicu u koju će se useliti. Ali on ne zaboravlja na moruzgvu! Premješta je sa stare na novu kućicu i dalje zajedno kreću u avanture.

Nedavno je otkriveno da aligatori s Floride i ptice koje se gnijezde na stablima iznad njihovog teritorija imaju koristi jedni od drugih. Valja napomenuti da su aligatori grabežljivci koji se hrane, između ostalog, i pticama, ali u ovom odnosu istaknute su koristi koje obje jedinke imaju iz ovog neobičnog suživota. Aligatori su opasni i druge ih životinje izbjegavaju. Tako oni indirektno štite ptičje potomstvo od životinja čiji su plijen jaja ili pilići, posebice od rakuna i oposuma koji su najčešći predatori. Zato se neke vrste ptica (rode, ibisi, čaplje...) ciljano gnijezde na stablima iznad teritorija aligatora. Istraživanjima je pokazano da velike kolonije ptica koje se gnijezde iznad aligatora opskrbljuju aligatore hranom - pilićima izbačenim iz gnijezda.

Naravno, ovo je samo par primjera suživota različitih vrsta. U životinjskom svijetu postoji na tisuće neobičnih i zanimljivih slučajeva koji su pozitivni za obje jedinke u odnosu. Životinje su krasan primjer da prijateljstvo postoji i između različitih vrsta. Naposljetku, i za psa se kaže da je najbolji čovjekov prijatelj, zar ne?

Izvori:

http://www.asknature.org/strategy/fb410d8500af30a5daf5b647954b7fa5

http://animalworld.tumblr.com/post/22 ... ne-hermit-crab-photograph

http://esciencenews.com/articles/2016 ... t.nests.raccoons.opossums