| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 29.04.2016 14:04:00

Vježba (foto: @ccfoodtravel/Flickr)Za  kišnih dana, kakve smo nedavno iskusili, većina nas se osjeća umorno, nevoljko, čak i tužno. Stresne situacije često mogu dovesti do osjećaja anksioznosti, manjka samopouzdanja ili očaja. Pokušajte zamisliti da se tako osjećate svaki dan. S tim se osjećajima bore ljudi koji boluju od depresije. Na sreću, znanost je još jednom našla način kako pomoći oboljelima!

 


Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje se da 350 milijuna ljudi na svijetu boluje od nekog oblika depresije. Najgori ishod depresije je samoubojstvo, koje počini preko 800 000 ljudi godišnje, najčešće između 15. i 29. godine. Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Journal of Frailty & Aging postoji veza između ublažavanja simptoma depresije i vježbanja.

Vonetta Dotson sa Sveučilišta u Floridi bavi se istraživanjima fizičke aktivnosti kao personaliziranim liječenjem. „Kada bismo ulagali toliko truda u istraživanje pozitivnih učinaka vježbanja, kao što se trudimo oko istraživanja lijekova, možda bismo imali više uspjeha u liječenju depresije. Također, takav personalizirani pristup bi sam po sebi bio dobra motivacija za vježbanje."

Istraživanje je provedeno na 396 starijih osoba koje nisu bile fizički aktivne, od kojih je polovica krenula na predavanja o zdravom životu, dok je druga polovica krenula vježbati. Taj dio istraživanja nije pokazao očekivane rezultate, no dobiveni podatci su znanstvenicima pokazali nešto još zanimljivije. Prijašnja istraživanja pokazala su da postoje specifični genetski markeri (dijelovi molekule DNA) koji predodređuju osobu za neki oblik depresije. Pokazalo se da muškarci nosioci dvaju genskih markera za depresiju bolje reagiraju na vježbu od ostalih sudionika studije te da vježbom u značajnoj mjeri mogu ublažiti simptome depresije.

Depresija (foto: amenclinicsphotos ac/Flickr)Istraživački tim je pratio aktivnost triju gena, gena BDNF, gena za transport serotonina (hormona sreće) te gena apolipoproteina E. Zaključili su da su ti geni odgovorni za gubitak apetita i osjećaj zadovoljstva. Muškarci koji su bili nosioci tih gena, zbog čega su imali predispoziciju za razvoj depresije, uslijed fizičke aktivnosti pokazali su smanjene simptome depresije.

Koautor istraživanja Taimour Langaee navodi kako je već duže vrijeme poznato da fizička aktivnost utječe na  pojačano otpuštanje serotonina i endorfina. „Samim time smanjuje se ekspresija gena BDNF koji uzrokuje neke od simptoma depresije." 

Međutim, kako bi rezultati bili i statistički značajni, potrebno je uključiti veću skupinu ljudi u istraživanje, kao i provesti dodatna genetska testiranja. Autori navode da se, iako ovakva istraživanja nisu provedena na ljudima s teškim simptomima depresije, vježbanje može proučavati kao jedan oblik intervencije protiv depresije. „Važno je otkriti sve pozitivne učinke vježbanja kako bi se smanjilo korištenje lijekova koji imaju utjecaj na funkcije mozga kod odraslih ljudi. Moj cilj je otkriti kako vježbanje može pomoći ljudima kao dopuna ili čak zamjena za lijekove", zaključuje Langaee.


Izvori: WHO i Science Daily

____________________

V.M. Dotson, F.C. Hsu, T.Y. Langaee, C.W. McDonough, A.C. King, R.A. Cohen, A.B. Newman, S.B. Kritchevsky, V. Myers, T.M. Manini, M. Pahor, For the LIFE Study Group. Genetic moderators of the impact of physical activity on depressive symptomsThe Journal of Frailty & Aging, April 2016 DOI: 10.14283/jfa.2016.76

____________________

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?