| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 02.05.2016 10:05:52

Hijena u rješavanju problema (foto: Sarah Benson-Amram)Zašto su neke vrste, poput ljudi i dupina, razvile velike mozgove u odnosu na veličinu svoga tijela? S druge strane, zašto su vrste, poput plavetnog kita ili nilskog konja, razvile mozgove koji su u odnosu na veličinu njihova tijela relativno maleni? Dugo se smatralo da su životinje s većim mozgom u odnosu na veličinu njihova tijela inteligentnije. No, je li tome tako?

 


Unatoč godinama istraživanja, ideja o tome da relativna veličina mozga znači i bolje kognitivne sposobnosti ostala je kontroverzna zbog nedostatka eksperimentalnih dokaza. Svojim istraživanjem profesorica Sarah Benson-Amram sa Sveučilišta Wyoming ovo je uspjela i potvrditi. S kolegama je objavila studiju koja pokazuje kako karnivorni sisavci (mesojedi) s većim mozgom  u odnosu na veličinu tijela bolje rješavaju probleme. Rad je objavljen u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pod nazivom "Brain size predicts problem-solving ability in mammalian carnivores."

Autori rada sakupili su podatke u 9 različitih zooloških vrtova testirajući ukupno 140 životinja koje su pripadnici 39 različitih karnivornih vrsta sisavaca. Studija je uključila jedinke vrsta polarnog medvjeda, arktičke lisice, tigra, vidre, vuka, hijene te mnogih rijetkih i egzotičnih vrsta. Svakoj životinji osigurano je 30 minuta kako bi pokušala izvući hranu iz zatvorene metalne kutije. Da bi u tome uspjele životinje su morale otkriti kako funkcionara mehanizam za otvaranje vrata na kutiji. Za svaku vrstu životinje korišten je mamac koji ona preferira.

Glavni rezultati istraživanja potvrđuju da su životinje s većim mozgom u odnosu na njihovu veličinu tijela puno uspješnije u rješavanju problema u odnosu na vrste s manjim mozgom. U konačnici kutiju je moglo otvoriti svega 35 % životinja, a to se odnosilo na 49 jedinki koje su pripadnici 23 različite vrste.

Najuspješniji su bili medvjedi koji su u 70 % slučajeva riješili problem. Merkati i mungosi su se pokazali najlošijima jer kod njih niti jedna jedinka nije uspjela otvoriti kutiju. Također je utvrđeno da su općenito veće životinje bile uspješnije u rješavanju problema. Znanstvenici su usporedili i rezultate socijalnih i solitarnih vrsta životinja, no nisu dobili nikakve podatke koji idu u korist boljeg rješavanja problema kod socijalnih vrsta karnivornih sisavaca.

 

Izvor: Esciencenews.com

_________________________

Sarah Benson-Amram, Ben Dantzer, Gregory Stricker, Eli M. Swanson, Kay E. Holekamp. Brain size predicts problem-solving ability in mammalian carnivoresProceedings of the National Academy of Sciences, 2016; 201505913 DOI: 10.1073/pnas.1505913113

_________________________

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?