| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 07.06.2016 16:06:00

 

plastika (foto: Pixabay.com)

 

Jedan od najvećih zagađivača okoliša je plastika. Od njene proizvodnje koja ovisi o vađenju nafte i petrokemijskoj industriji koja je jedan od najvećih zagađivača okoliša, do ogromnih količina koje kao otpad završavaju u okolišu te uništavaju ekosustave. Zahtjevi za proizvodnjom plastike u stalnom su porastu, no čini se da je znanost omogućila da ta proizvodnja bude manje štetna za okoliš. Kako bakterije mogu proizvesti plastiku, pročitajte u članku.


Znanstvenici iz Agencije za znanost, tehnologiju i istraživanja (A*STAR) iz Singapura genetski su modificirali bakteriju  Escherichia coli kako bi proizvodila komponentu potrebnu u proizvodnji najlona i ostalih sintetičkih materijala. Jedan od istraživača, Sudhakar Jonnalagadda, objašnjava zašto je ovakvo istraživanje prijeko potrebno: „Moramo smanjiti potrošnju nafte i prirodnog plina te se okrenuti održivim tehnologijama". Većina sintetskih materijala proizvodi se iz nafte koja ne spada u obnovljive izvore te njeno iskapanje i procesiranje ima velik utjecaj na okoliš. Rješenje se nalazi u korištenju drugih izvora tvari potrebnih za dobivanje umjetnih materijala.

 

Genetski modificirane bakterije kao male tvornice

Bakterije prirodno ne proizvode tvari potrebne za stvaranje umjetnih materijala u dovoljnoj količini. Iz tog razloga su se znanstvenici odlučili na genetsko modificiranje kako bi od bakterija stvorili male tvornice koje bi proizvodile tvari potrebne u industriji. Jedna od tih tvari je mucinska kiselina koja se jednostavno može pretvoriti u adipinsku kiselinu koja se zatim koristi u proizvodnji najlona. Kako bi bakterija sintetizirala mucinsku kiselinu potrebna joj je glukoza. Glukozu je vrlo jednostavno izolirati iz poljoprivrednih kultura koje mogu pratiti zahtjeve industrije.

Jednostavna DNA bakterije E. coli omogućila je znanstvenicima da dodaju 3 gena u bakterijsku DNA koji bi omogućili bakteriji da proizvodi mucinsku kiselinu. „Problem  je u tome što još uvijek ne možemo 'nagovoriti' E. coli da proizvede potrebnu količinu mucinske kiseline iz glukoze," navodi Jonnalagadda.

 

Hoće li nafta pasti u zaborav?

Iako još uvijek nisu uspjeli dobiti potrebnu količinu mucinske kiseline iz bakterija, znanstvenici iz A*STAR ekipe ne posustaju. Njihov cilj je za sad početnu fazu istraživanja nastaviti te omogućiti da se ova metoda jednog dana koristi komercijalno u proizvodnji umjetnih materijala. Već je sada ova metoda efikasnija od alternativnih te koristeći jeftine i jednostavnije materijale pokazuje put oslobađanja kemijske industrije njene ovisnosti od nafte.

 

Izvor: Sciencedaily.com

_______

Metabolic Engineering of a Novel Muconic Acid Biosynthesis Pathway via 4-Hydroxybenzoic Acid in Escherichia coli

Sudeshna Sengupta, Sudhakar Jonnalagadda, Lakshani Goonewardena and Veeresh Juturu

doi:10.1128/AEM.01386-15.

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?