Jedan od najvećih zagađivača okoliša je plastika. Od njene proizvodnje koja ovisi o vađenju nafte i petrokemijskoj industriji koja je jedan od najvećih zagađivača okoliša, do ogromnih količina koje kao otpad završavaju u okolišu te uništavaju ekosustave. Zahtjevi za proizvodnjom plastike u stalnom su porastu, no čini se da je znanost omogućila da ta proizvodnja bude manje štetna za okoliš. Kako bakterije mogu proizvesti plastiku, pročitajte u članku.
Znanstvenici iz Agencije za znanost, tehnologiju i istraživanja (A*STAR) iz Singapura genetski su modificirali bakteriju Escherichia coli kako bi proizvodila komponentu potrebnu u proizvodnji najlona i ostalih sintetičkih materijala. Jedan od istraživača, Sudhakar Jonnalagadda, objašnjava zašto je ovakvo istraživanje prijeko potrebno: „Moramo smanjiti potrošnju nafte i prirodnog plina te se okrenuti održivim tehnologijama". Većina sintetskih materijala proizvodi se iz nafte koja ne spada u obnovljive izvore te njeno iskapanje i procesiranje ima velik utjecaj na okoliš. Rješenje se nalazi u korištenju drugih izvora tvari potrebnih za dobivanje umjetnih materijala.
Genetski modificirane bakterije kao male tvornice
Bakterije prirodno ne proizvode tvari potrebne za stvaranje umjetnih materijala u dovoljnoj količini. Iz tog razloga su se znanstvenici odlučili na genetsko modificiranje kako bi od bakterija stvorili male tvornice koje bi proizvodile tvari potrebne u industriji. Jedna od tih tvari je mucinska kiselina koja se jednostavno može pretvoriti u adipinsku kiselinu koja se zatim koristi u proizvodnji najlona. Kako bi bakterija sintetizirala mucinsku kiselinu potrebna joj je glukoza. Glukozu je vrlo jednostavno izolirati iz poljoprivrednih kultura koje mogu pratiti zahtjeve industrije.
Jednostavna DNA bakterije E. coli omogućila je znanstvenicima da dodaju 3 gena u bakterijsku DNA koji bi omogućili bakteriji da proizvodi mucinsku kiselinu. „Problem je u tome što još uvijek ne možemo 'nagovoriti' E. coli da proizvede potrebnu količinu mucinske kiseline iz glukoze," navodi Jonnalagadda.
Hoće li nafta pasti u zaborav?
Iako još uvijek nisu uspjeli dobiti potrebnu količinu mucinske kiseline iz bakterija, znanstvenici iz A*STAR ekipe ne posustaju. Njihov cilj je za sad početnu fazu istraživanja nastaviti te omogućiti da se ova metoda jednog dana koristi komercijalno u proizvodnji umjetnih materijala. Već je sada ova metoda efikasnija od alternativnih te koristeći jeftine i jednostavnije materijale pokazuje put oslobađanja kemijske industrije njene ovisnosti od nafte.
Izvor: Sciencedaily.com
_______
Metabolic Engineering of a Novel Muconic Acid Biosynthesis Pathway via 4-Hydroxybenzoic Acid in Escherichia coli
Sudeshna Sengupta, Sudhakar Jonnalagadda, Lakshani Goonewardena and Veeresh Juturu
_______
| 
