| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 09.06.2016 16:06:00

Fibigia triquetra (foto: Alex Hauner, commons.wikimedia.org)Za biologe je vjerojatno najveća čast kad netko po vama nazove vrstu. Stručna suradnica s Botaničkog zavoda pri Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, dr. sc. Ivana Rešetnik, je zahvaljujući svome radu dobila upravo to - biljku imenovanu po njoj! Kako izgleda taj proces, pročitajte u nastavku.


Jedna od naših endemičnih vrsta, Fibigia triquetra, promijenila je ime i nazvana je u čast dr. sc. Ivane Rešetnik - Resetnikia triquetra.

Znanstveno djelovanje dr. sc. Ivane Rešetnik je molekularna filogenija i filogeografija biljaka te je proučavala i neke rodove iz porodice Brassicaceae (kupusnjače).

U toj porodici, nalazi se i Fibigia triquetra, endemska vrsta rasprostranjena u Hrvatskoj (Biokovo, Omiš, Brač, područje oko Imotskog) i par lokaliteta u Hercegovini. Taj rod je uključivao 13 vrsta, uglavnom isto endemičnih, rasprostranjeni u Iranu, Iraku, Afganistanu, Grčkoj te 2-3 vrste šire rasprostranjene po Mediteranu i Balkanskom poluotoku. Ivana Rešetnik je u doktoratu na temelju molekularnih analiza ustanovila da rod Fibigia nije monofiletski*, već se dijeli na nekoliko odvojenih evolucijskih linija. Uzorci  Fibigia triquetra izdvojili su se od ostalih kao dobro podržana grupa, kojoj je najsrodnija naša, također endemična vrsta Degenia velebitica.

Grupa autora koja već godinama radi na filogeniji cijele porodice Brassicaceae, uključujući i najpoznatijeg stručnjaka za porodicu, na temelju rezultata dr. sc. Ivane Rešetnik provela je nomenklaturnu reviziju tribusa**. Svaka od monofiletskih linija unutar roda Fibigia dobila je status zasebnog roda te su im vraćena stara imena (ukoliko su bila poznata) ili  su stvorena nova. Za našu vrstu Fibigia triquetra nije bilo odgovarajućeg imena jer je prvobitno imenovana unutar roda Farsetia koji pripada u drugi tribus.

Profesor Ivo Trinajstić je, doduše, već prije zaključio da je Fibigia triquetra odvojena od ostalih vrsta tog roda te ju je izdvojio s grčkim endemom Fibigia lunarioides u novi rod Pevalekia. Problem je što je kao tipsku vrstu odabrao grčki endem, a ne našu vrstu, što posljedično znači da ime nije validno kao ime roda naše vrste. Nažalost, ime nije validno ni za grčki endem jer postoji još stariji sinonim koji su Španijel i sur. 2015 vratili u upotrebu.

Time je naša vrsta ostala bez validnog imena te su joj autori odlučiti dati ime u čast Ivane Rešetnik - dakle naša endemična vrsta sada se zove Resetnikia triquetra.

Čestitamo kolegici dr. sc. Ivani Rešetnik!


Izvor: Pmf.unizg.hr/biol

 

* svi pripadnici određene šire biosistematske skupine ili skupine populacija potiču iz jedne te iste uže grupe organizama  

** taksonomski rang iznad roda, a ispod porodice

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?