| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 15.06.2016 16:06:00

Mumificirana ptica pod slojem osušene nafte (foto: Aljavad, creativecommons.org)Veliki izljevi nafte već godinama zaokupljaju pozornost javnosti, dižu se tužbe protiv vlasnika naftnih bušotina, a šokantne slike uginulih životinja na plažama pune stranice portala i društvenih mreža. No, jesu li samo nesreće takvih razmjera opasne po život morskih životinja?


U radu objavljenom u časopisu Marine Pollution Bulletin znanstvenici su istraživali kako pučinske naftne postaje zbrinjavaju male naftne mrlje (ispod 1000 litara) za 3 postaje u obalnom području Newfoundlanda i Labradora. U nekoliko je navrata društvo Environment Canada tražilo da se unutar monitoringa (nadzora) takvih izljeva prate morske ptice, no i dalje ih se ne uzima u obzir pri izradama dokumenata o utjecaju na okoliš.

 

Naftne mrlje veličine kovanice mogu ugroziti ptice

 

Morske ptice izložene mrljama veličine kovanice mogu uginuti od hipotermije u područjima hladnih mora. Gail Fraser i Vincent Racine, autori ovog rada, smatraju da kronično zagađenje malim naftnim mrljama više utječe na devastaciju populacije od jednog velikog izljeva nafte. „Industrija ne provodi dobar monitoring na malim izljevima iz vlastitih pogona što onemogućuje znanstvenicima da razumiju stvarni utjecaj na morski život",navodi Fraser koji uz kolegu Racine zahtjeva neovisne promatrače na pučinskim platformama. „Populacije mnogih vrsta morskih ptica se smanjuju i zato je bitno razumjeti čimbenike zbog kojih ugibaju kako bismo ih zaštitili."

 

Pelikan stradao u izljevu nafte (foto: Flickr,Louisiana GOHSEP)

 

Nepoštivanje pravila je dopušteno velikim naftašima?

 

Fraser i Racine su proučavali izvješća i monitoringe izljeva između 1997. i 2010. iz kojih su ustanovili da se dnevno dogodi 220 izljeva. Samo je u 5 % slučajeva izvještaj sadržavao informacije o postojanju ili nepostojanju morskih ptica na onečišćenoj lokaciji. Kanadska agencija za divlje vrste izričito traži da se u slučaju izljeva nafte ispunjavaju protokoli za morske vrste ptica, no to se niti u jednom izvještaju nije moglo naći. Također, nigdje nije bilo navedeno koliko je vremena potrebno da se manja naftna mrlja ukloni iz sustava, što je potrebno za procjenu utjecaja naftnih mrlja na ptice. Nadzorni odbor za newfoundlandske i labradorske pučinske naftne platforme (C-NLOPB) je odgovoran za provođenje radnji nakon obavljene studije utjecaja na okoliš koja uključuje monitoring i zahvate na izljevima nafte. C-NLOPB je uporno odbijao odgovoriti na upite i zahtjeve za trećim, neovisnim promatračem na platformama unatoč nesposobnosti da samostalno provodi mjere koje im je preporučilo društvo Environment Canada.

Iako je ovo istraživanje provedeno na području Kanade, može se pretpostaviti da to nije izolirani slučaj te da se takve situacije događaju u cijelom svijetu. Zbog prostornog utjecaja cjelokupne naftne industrije, potrebna je veća razina nadzora i stroža legislativa u cilju zaštite morskih ekosustava.

Izvor: Esciencenews.com

______

An evaluation of oil spill responses for offshore oil production projects in Newfoundland and Labrador, Canada: Implications for seabird conservation

Gail S. Fraser, , Vincent Racine

doi:10.1016/j.marpolbul.2016.04.026

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?