| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 21.06.2016 17:06:00

Antropogeni CO2 (foto: Emilian Robert Vicol, Pixabay)Emisija stakleničkih plinova jedan je od najvećih okolišnih problema današnjice. Industrija, promet i ostali antropogeni izvori ugljikovog dioksida predstavljaju izazov za znanstvenike koji se bave klimatskim promjenama. Jesu li našli rješenje u stijenama?


Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, Sveučilište u Islandu te Sveučilište u  Toulusu u suradnji s društvom Reykjavik energija  provodili su istraživanje na mineralizaciji ugljika kao novom načinju uklanjanja viška ugljikovog dioksida (CO2) iz atmosfere. Jedan od načina kojim se uklanja CO2 je „hvatanja i spremanje" ugljika gdje se iz atmosfere fizički uklanja CO2 i pohranjuje u podzemlje. Geoinženjeri već duže vrijeme istražuju iskorištavanje napuštenih rezervoara nafte ili plina, no kod njih postoji mogućnost curenja.

Moguće je dugoročno ukloniti CO2 iz atmosfere u samo 2 godine


U radu, objavljenom u časopisu Science dokazali su da je moguće dugoročno i brzo ukloniti CO2 tako da ga se ugrađuje u podnožja vulkana. CO2 reagira s okolnim stijenama stvarajući minerale koji ne utječu na okoliš. Do sada se smatralo da je za taj proces potrebno nekoliko stotina ili čak tisuća godina, no znanstveni tim pod vodstvom Dr Juerga Matterta, docenta sa Sveučilišta Southampton dokazao je da je moguće uspješno ukloniti CO2 mineralizacijom u samo 2 godine.

Ovaj staklenički plin su ubacivali u duboke bunare na lokaciji na Islandu. Kako je Island vulkanskog podrijetla, 90 % tla sastoji se od bazalta, stijene bogate elementima poput kalcija, magnezija i željeza koji su potrebni za mineralizaciju ugljika. CO2 se otopi u vodi, a zatim ubacuje u bazen gdje se na otprilike 400 - 800 metara dubine nalaze stijene u koje se pohranjuje. Dobivena otopina potom reagira s okolnim bazaltnim stijenama formirajući karbonatne minerale.

Bazaltne strukture u Namibiji (foto: Schnobby, en.wikipedia.org)

 

Takvo pohranjivanje u stijenama ne šteti okolišu


Takvi minerali ne mogu procuriti u tlo, stoga naša metoda rezultira stvaranjem dugotrajnog spremišta za CO2 koje ne šteti okolišu", navodi Matter. Također, dobra je vijest da je bazalt jedna od najraširenijih stijena na svijetu zbog čega ima najveći kapacitet pohranjivanja CO2 na svijetu.  Na lokaciji na Islandu znanstvenici su pratili 8 bunara te testirali kemijsku kompoziciju vode u njima. Pokazalo se da je koncentracija CO2 u vodama bunara koje su pratili bila smanjena, što je dokaz mineralizacije. Takvo pohranjivanje CO2 u obliku ugljikovih minerala uvjerljivo povećava sigurnost spremišta, što bi moglo poboljšati stav javnosti prema istraženoj metodi smanjivanja koncentracija CO2 u atmosferi.

Ukupni obujam istraživanja je zapravo vrlo malen tako da je idući korak šira upotreba ove metode. U Reykjaviku je već u geotermalnoj elektrani Hellisheidi započelo skladištenje CO2 spomenutom metodom te se oko 5000 tona CO2 godišnje hvata i pohranjuje u bazaltnim rezervoarima.

Ovo istraživanje dio je CarbFix projekta koji su financirali Europska komisija i Odjel za energetiku u SAD-u kako bi se razvijale metode pohranjivanja antropogenog CO2 u bazaltnim stijenama kroz terenska, laboratorijska i modelna istraživanja.

Izvor: Esciencenews.com

_______

Rapid carbon mineralization for permanent disposal of anthropogenic carbon dioxide emissions

Juerg M. Matter, Martin Stute, Sandra Ó. Snæbjörnsdottir, Eric H. Oelkers, Sigurdur R. Gislason, Edda S. Aradottir, Bergur Sigfusson, Ingvi Gunnarsson, Holmfridur Sigurdardottir, Einar Gunnlaugsson, Gudni Axelsson, Helgi A. Alfredsson, Domenik Wolff-Boenisch, Kiflom Mesfin, Diana Fernandez de la Reguera Taya, Jennifer Hall, Knud Dideriksen, Wallace S. Broecker

DOI: 10.1126/science.aad8132

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?