| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 24.06.2016 17:06:00

Koraljni greben (foto: Jim Maragos/U.S. Fish and Wildlife Service, Flickr.com)Izumiranje koraljnih grebena zbog sve većih posljedica klimatskih promjena zadaje muke znanstvenicima diljem svijeta. Zadnju nadu su polagali u odrasle, zdrave koralje s lokacija gdje turizam ne vrši toliki pritisak na okoliš , kako bi ponovo naselili područja gdje su koralji nestali. No, pokazalo se da to ipak neće biti moguće.


Biolog sa Sveučilišta Centralna Florida John E. Fauth, jedan od istraživača koji su uzimali uzorke iz Karipskog mora, zaključuje: „Situacija je jako loša i obeshrabrujuća".  U radu predstavljenom na 13. Internacionalnom simpoziju za koraljne grebene istraživači su prezentirali zabrinjavajuće rezultate. Od 34 lokacije te 327 kolonija koralja u priobalnim morima Floride, Puerto Ricoa te otoka u Karipskom moru (St. Thomas, St John i St. Croix) , koralji vrste Acropora palmata koji su rasli na lokacijama na kojima je veći pritisak turizma uopće nisu imali gonada. Ako se životinja ne može razmnožavati, ona će s vremenom izumrijeti.

Spojevi iz krema za sunčanje štete koraljnim grebenima

Spomenuta vrsta koralja je ugrožena te turizam, pogotovo ronioci, predstavljaju veliku prijetnju kolonijama koje vrsta tvori. Studija koja je provedena 2015. godine na ovim koraljima pokazala je da se na područjima s jakim ronilačkim turizmom mogu zabilježiti visoke koncentracije oksibenzona u moru. Oksibenzon je spoj koji služi kao UV filter u kremama za sunčanje i koji ne samo da uzrokuje oštećenja na DNA kod odraslih koralja već može dovesti i do smrti koralja, zbog čega dolazi do deformacija ličinki koje se kasnije ne razvijaju pravilno i ugibaju. Najveće koncentracije tog spoja nađene su na grebenima koji su ujedno i najpopularnije lokacije za turiste. Oksibenzon također uzrokuje izbjeljivanje koralja što je najvažniji uzrok izumiranja koralja u cijelom svijetu. Koralji izbijele kad izgube ili otpuste simbiotske alge koje žive u njima i osiguravaju potrebne nutrijente.

 

Znanstveni su dokazali da oksibenzon dolazi u okoliš najčešće preko krema za sunčanje u spreju. Turisti na plažama nanose sprej na tijelo, no dio kemikalija prenosi se i na pijesak ili šljunak na plaži te nakon visoke plime odlazi u more.

Koralji su u većoj opasnosti no što se mislilo

Ove dvije studije su pokazale da su koraljni grebeni u još većoj opasnosti no što se mislilo. Nekoliko vrsta koralja je već na listi ugroženih vrsta u SAD-u. Činjenica da se koralji na Karibima ne mogu razmnožavati predstavlja veliki problem u procesu oporavku grebena.  Koralji koji unatoč zdravom izgledu nisu reproduktivno sposobni i visoke koncentracije oksibenzona na područjima koraljnih grebena pokazatelji su ozbiljnosti situacije.

„Moramo odmah reagirati! Rješenje je toliko jednostavno da je dovoljno ne koristiti tvari koje mogu ugroziti koralje. Nosite ronilačka odjela ili se ne mažite kremama za sunčanje prije zarona. Tako ćete jako doprinijeti zaštiti koraljnih grebena i pomoći u njihovoj konzervaciji i gospodarenju. Koraljni grebeni su najproduktivniji morski ekosustavi na cijelom svijetu i pomažu razvoju održivog ribarstva i turizma. Napravit ćemo sve u svojoj moći da sačuvamo ljepote podmorja koje vidimo danas za generacije koje dolaze", zaključuje Fauth.

Pročitajte i ostale članke vezane za koralje:

Ima li budućnosti za bioraznolikost koraljnih grebena?

Koralje čekaju bitke za opstanak

Kako koralji podnose klimatske promjene?

Koliko znate o "ugroženim kišnim šumama oceana"?

Izvor: Esciencenews.com

_______

http://sgmeet.com/icrs2016/sessionlist.asp

______

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?