| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 29.06.2016 16:06:00

riba klaun sakrivena u vlasnjači (foto: Christian Mehlführer, commons.wikimedia.org)

Kao da sam crtić „Potraga za Nemom" nije bio dosta da riba klaun od popularne dođe do ugrožene vrste, novi problemi su na vidiku za ovu karizmatičnu ribicu. U moru problema koje nose klimatske promjene, ovaj problem utječe izravno na ličinke riba koje se skrivaju u meduzama, baš kao i Nemo.


Simbiotski način života koji se može vidjeti među mnogim vrstama riba i meduza odličan je primjer kako potpuno različite vrste životinja mogu opstati  zajedno. Ličinke riba nemaju mnogo mjesta gdje bi mogle biti sigurne od predatora pa su se lovke meduza činile kao idealno sklonište. Jedini problem predstavljaju žarnice kojima meduze omamljuju svoje plijen. Evolucija je još jednom dokazala koliko je zapravo dosjetljiva: ličinke riba koje se skrivaju među otrovnim lovkama toliko spretno plivaju među njima da ih niti jedna ne okrzne. Cijela potporodica riba klaunova je čak i imuna na otrov meduze domaćina.

U radu, objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B, na kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide na Institutu za okoliš docent Ivan Nagelkerken navodi: „Ovi zanimljivi i samostalni odnosi između različitih vrsta, simbioze, poznate su u morskim i kopnenim sustavima. No, iako već znamo mnogo o simbiotskim odnosima između mikroalga i koralja te načinima na koje klimatske promjene dovode do njihova izbjeljivanja, utjecaj na ovaj tip simbioze nije još dovoljno istražen". Naše istraživanje je prvo pokazalo kako klimatske promjene utječu na odnose između  dviju vrsta životinja kojima je taj odnos potreban za preživljavanje.

Brojne vrste ovise o simbiozi s meduzama

Ličinke oko 80 različitih vrsta riba među, kojima i komercijalno bitne vrste poput kolje, šaruna i ostalih vrsta iz porodice bitnica (Carangidae), ovise o simbiozi s meduzama. Mrjestilišta meduza su idealno sklonište za ličinke riba. U suprotnom bi u otvorenom oceanu stalno bile plijen drugim ribama i ostalim morskim životinjama. Dok ribe klaunovi razvijaju imunitet protiv otrova meduza, druge vrste izbjegavaju lovke meduza zapanjujućom preciznošću, a ostale se vrste drže podalje opasnih lovki. Iako se ponekad dogodi da meduza pojede svog podstanara, brojnost ličinka koje dosegnu odraslu dob zbog skloništa višestruko nadmašuje brojnost stradalih.

Do zakiseljavanja oceana dolazi zbog rasta koncentracije CO2, jednog od stakleničkih plinova koji uzrokuje zagrijavanje površine Zemlje. Znanstvenici su u ovom radu proveli istraživanje na ličinkama riba u akvarijima pod različitim uvjetima, mijenjajući koncentraciju CO2. Nakon usporedbe s kontrolnom grupom zamijetili su da su u akvarijima s većom koncentracijom CO2 ličinke riba provodile 3 puta manje vremena među meduzama te je samo 63 % njih uopće ostvarilo kontakt, tj. pokušalo plivati s meduzama. Manjak skloništa u otvorenim vodama mogao bi biti presudan za populacije riba. Konstantno mijenjanje uvjeta u oceanima ima negativan utjecaj na ovaj simbiotski odnos, a time i na populacije riba.

U videu pogledajte brojne primjere simbioza u moru!

 

Pročitajte i OVAJ članak o simbiozi!

Više o klimatskim promjenama pročitajte OVDJE i OVDJE!

Izvor: Esciencenews.com

_____

Ocean acidification alters fish-jellyfish symbiosis

Ivan Nagelkerken, Kylie A. Pitt, Melchior D. Rutte, Robbert C. Geertsma

DOI: 10.1098/rspb.2016.1146

_____

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?