| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 06.07.2016 15:07:00

Ulješura (foto: Jamie McEwan, flickr.com)Vladari dubokih oceana, suparnici divovskih lignji, ali i prave pričalice. O čemu pričaju ulješure, saznajte u nastavku.


Kada su tek počeli pratiti grupu od 7 ulješura, znanstvenici sa Sveučilišta Southern Denmark bili su uvjereni da svaka grupa ulješura koristi svoje unikatne poruke kojima prenosi potrebne informacije ostalim grupama ulješura koje sretne. Iznenadili su se kad su primijetili da jedinke u grupi koju su pratili oko Azora,međusobno koriste različite poruke, tj. kodove. Nalik Morzeovoj abecedi, ulješure ne pjevaju, već proizvode zvukove poput kuckanja ili klikanja. Različite kombinacije dugih i kratkih zvukova čine poruke kojima ulješure jedne drugima prenose informacije. Znanstvenici smatraju da na taj način dozivaju jedni druge, ženke pozivaju mužjake na parenje ili dijele informacije o izvoru hrane u blizini.

 

Glasanje ulješura i njihove kodove poslušajte OVDJE.

 

„Otkriće da jedinke ulješura komuniciraju individualno novost je za znanost", navodi Magnus Wahlberg, docent pri Institutu za biologiju Sveučilišta Southern Denmark. „Do sada se smatralo da ulješure komuniciraju kao jedna grupa, tj. da svaka skupina ima svoj unikatni set vokalizacija koje koriste kako bi komunicirale s ostalim skupinama". Svaka ulješura može vokalizirati brojne poruke, od kojih neke koristi češće od ostalih. Na primjer, 4 jedinke su poruku koja se sastoji od 5 jednakih otkucaja ponovili čak 288 puta, dok su 2 jedinke poruku od 3 jednaka otkucaja ponovile 183 puta. Znanstvenici su snimili ukupno 802 glasanja i to samo od 5 jedinki, dok se 2 jedinke nisu uopće glasale.

Ženka i mladunče ulješure (foto: Gabriel Barathieu, commons.wikimedia.org)

Istraživačima je posebno zanimljiva bila jedinka koja se pokazala kao najpričljivija te je snimljeno njezinih 294 od ukupno 802 koda u cijeloj skupini koji su činili čak 21 različitu poruku. „Ova jedinka nam je jako zanimljiva. Jedino što znamo o njoj je da je dugačka 9,2 metra, zbog čega je komplicirano odrediti spol*. Nismo sigurni pripada li uopće skupini koju smo pratili pa je teško odrediti što zapravo 'govori'. Potencijalno je glavna ženka (matrijarh) koja određuje skupini kamo idu".

Ljudi su se prvi puta sreli s vokalizacijom ulješura tijekom Drugog svjetskog rata kada je razvoj podmornica igrao veliku ulogu u ratu. Glavni problem bio je lociranje neprijateljskih podmornica, što je dovelo do otkrića sonara. Mornari su ponekad znali zamijeniti kuckajuće zvukove iz mora za podmornicu, no tek se kasnije doznalo da je bila riječ o glasanju kita.

Izvor: Esciencenews.com

_____

Sperm whale codas may encode individuality as well as clan identity

Cláudia Oliveira, Magnus Wahlberg, Mónica A. Silva, Mark Johnson, Ricardo Antunes, Danuta M. Wisniewska, Andrea Fais, João Gonçalves and Peter T. Madsen

http://dx.doi.org/10.1121/1.4949478

_____

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?