| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 26.07.2016 18:07:00

Zvjezdasta škrpina (esciencenews.com, Barry Brown)Koliko novih vrsta se skriva u morskim dubinama možda nikada nećemo saznati. No, jedna je vrsta škrpine ipak dobila svoje ime i tako dospjela na popis poznatog života na Zemlji.


Nova vrsta škrpine otkrivena je zahvaljujući podmornici Curasub koja je istraživačima omogućila da „pronjuškaju" dubokim vodama koraljnih grebena karipskog otoka Curaçao. Otkrila ju je dr. Carole C. Baldwin, glavna znanstvenica na projektu Instututa Smithsonian,  Deep Reef Observation Project (DROP) u Washingtonu. Uz suradnju s Diane Pitassy i dr. Rossom Robertsonom s Instituta za tropska istraživanja rad je objavljen u časopisu ZooKeys.

Službeno ime nove vrste je Scorpaenodes barrybrowni u čast istraživačkoj stanici Substation Curaçao i slobodnjaku fotografu Barryu Brownu koji je „strpljivo i profesionalno fotografirao stotine riba i beskralješnjaka koje smo žive uhvatili tijekom istraživanja DROP", navode autori. „Velikodušno je podijelio svoje fotografije koje su pomogle brojnim znanstvenim i edukacijskim publikacijama. Čim istraživači podmornicom izađu na površinu Barry trči u akvarij kako bi fotografirao." Popularno ime ove škrpine je zvjezdana škrpina po zvjezdolikim žućkastim mrljama te pigmentnim oznakama koje poput zraka svjetlosti uokviruju oko ribe.

 

Zvjezdana škrpina (foto: esciencenews.com, Barry Brown)

Podmornica u koju stane dvoje ljudi, Curasub, može doseći dubinu od 300 metara i koristi se na projektu DROP kao i u ostalim istraživanjima gdje znanstvenici traže tropske vrste riba i beskralješnjaka. Za razliku od podmornice, SCUBA ronioci (autonomno ronjenje)  ne mogu ići dublje od 30 do 50 metara (prekratko vrijeme za uzimanje uzoraka, op.a.*). Tropska zona oceana od 50 do 300 metara dubine je nedovoljno istražena - preduboka je za ronioce, a preplitka za velike dubokomorske podmornice. Curasub omogućuje znanstvenicima tehnologiju koja je potrebna da se premoste ti problemi kako bi se što više saznalo o bioraznolikosti karipskih koraljnih grebena.

Curasub podmornica (foto:Substation Curacao)

Podmornica je opremljena dvjema hidrauličkim rukama od kojih jedna ima crijevo za usisavanje dok druga služi za imobilizaciju ribe anestezijskom kemikalijom. Čim su anestezirane, životinje usisava crijevo i prenosi je u cilindar od pleksiglasa na vanjskoj strani podmornici. U siječnju 2016. je tim sastavljen od dr. Lukea Tornabenea, Robertsona i Baldwin otkrio Godzilla babicu, a 2013. godine ljubav prema dubini jedne druge vrste babice joj je donijela ime u čast projektu DROP, Haptoclinus dropi. „Samo čekajte nova otkrića", zaključuje Baldwin, „tek smo zagrebli površinu istraživanja i razumijevanja bioraznolikosti tropskih dubokomorskih grebena".

* S povećanjem dubine, povećava se i tlak okoline koji na zrak u našim plućima i ronilačkim bocama djeluje tako da ga stlačuje. Na primjer, na površini, ako udahnemo punim plućima, udahnuli smo 5 litara zraka, dok na 10 metara dubine, gdje je tlak 2 bara, jednim udahom udišemo 10 litara zraka. Zbog toga na velikim dubinama ronioci troše puno više zraka te se ne mogu zadržati jednako dugo kao na manjim dubinama.

Izvor: Esciencenews.com

_____

A new deep-reef scorpionfish (Teleostei, Scorpaenidae, Scorpaenodes) from the southern Caribbean with comments on depth distributions and relationships of western Atlantic members of the genus

Carole C. Baldwin, Diane E. Pitassy, D. Ross Robertson

doi: 10.3897/zookeys.606.8590

_____

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?