| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 10.08.2016 15:08:00

Videoigre (foto: pixabay.com,InspiredImages)Znanstvenici australijskog sveučilišta otkrili su kako igranje online igara može pomoći u poboljšanju rezultata učenika u srednjim školama. Koristeći informacije prikupljene kroz PISA testiranje srednjoškolaca na području matematike, čitanja i znanosti te njihove online aktivnosti izdali su rad u kojem povezuju edukaciju i igranje videoigara.


Tinejdžeri koji svakodnevno igraju online igrice pokazuju poboljšanje u rezultatima u školi, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Royal Melbourne Institute of Technology (RMIT) u Melbourneu. No, učenici koji su svakodnevno posjećivali stranice poput Facebooka ili chatove pokazali su niže rezultate u matematici, čitanju i znanosti. Docent Alberto Posso iz Škole za ekonomiju, financije i marketing pri RMIT-u istraživao je rezultate testiranja globalno priznatog Programa za internacionalno ocjenjivanje učenika (PISA). PISA programom testirano je preko 12 000 Australaca starih 15 godina, i to u matematici, čitanju i znanosti te su se prikupljale informacije o njihovoj online aktivnosti. Posso je zaključio da bi videoigre mogle pomagati učenicima u primjeni i poboljšanju vještina naučenih u školama. „Učenici koji igraju online igre skoro svakodnevno skupili su 15 bodova više od prosjeka u matematici te 17 bodova više od prosjeka u znanosti."

Kada igramo online igrice rješavamo različite probleme ili zagonetke kako bismo napredovali na iduću razinu. To zahtjeva korištenje općeg znanja i vještina u matematici, čitanju i znanosti koje se uče tijekom školskog dana. „Učitelji bi trebali pokušati inkorporirati popularne videoigre u nastavu. Dakako, ne one koje potiču nasilje." Posso navodi kako su učenici koji su svakodnevno išli na Facebook ili chat skupili 20 bodova manje u matematici, čitanju i znanosti od učenika koji nikad nisu koristili socijalne mreže. Učenici koji su redovito aktivni na socijalnim medijima, naravno, gube vrijeme koje bi mogli potrošiti na učenje. No, takvo ponašanje također ponekad može značiti i da imaju problema u čitanju, učenju matematike i znanosti te da iz tog razloga odlazne na društvene mreže socijalizirati se.

Djeca igraju videoigre (pixabay.com, StartupStockPhotos)

Učitelji bi, sugeriraju znanstvenici, trebali naći način kako da inkorporiraju Facebook u svoju nastavu kako bi mogli pomoći tim učenicima u savladavanju gradiva. Posso navodi kako je jako važno da se prepoznaju faktori koji bi mogli imati utjecaj na razvoj i napredak učenika. Ponavljanje i preskakanje razreda jednako je loše ako ne i gore za ocjene od korištenja socijalnih mreža. Učenici koji pripadaju etničkim i lingvističkim manjinama imaju veće šanse lošijeg praćenja nastave od učenika koji svakodnevno koriste Facebook ili chat stranice, pokazali su rezultati australijskog istraživanja.

Istraživanje „Korištenje interneta i edukacijski ishodi među 15-godišnjim australskim učenicima"  ("Internet usage and educational outcomes among 15-year-old Australian students") objavljeno je u časopisu  International Journal of Communication.

Izvor: Esciencenews.com

­­­______

Internet Usage and Educational Outcomes Among 15-Year-Old Australian Students

 Alberto Posso

http://ijoc.org/index.php/ijoc/article/view/5586

_____

 

 

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?