| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 12.08.2016 17:08:00

Grenlandski morski pas (NOAA Okeanos Explorer Program)Kada se spominje najstarija životinja na svijetu, često nam na pamet padnu kornjače koje mogu doživjeti i preko 200 godina. No, upravo su tu utrku izgubile, i to od morskog psa. O otkriću životinjskog metuzalema saznajte u nastavku.


Čak i u evolucijskom smislu, morski psi su među najstarijim Zemljinim stanovnicima. Preko 400 milijuna godina vladaju morima i oceanima. No, neki od njih mogu doseći starost od kojih zaboli glava. Nevjerojatni morski psi koji žive u dobokomorskim staništima oko obala Grenlanda žive još od vremena kad je Shakespeare pisao svoja najveća djela. Preko 400 godina stari morski psi zaslužili su titulu najdugoživućih kralješnjaka na svijetu.

Znanstvenici sa Zavoda za morsku biologiju Sveučilišta u Kopenhagenu objavili su rad u časopisu Science u kojem su dokazali za grenlandski morski psi (Somniosus microcephalus) mogu živjeti duže od svih poznatih rekordera u svijetu kralješnjaka. Razlog njihovog dugog vijeka je u načinu života. Hladnokrvne životinje koje žive u hladnom okolišu često imaju vrlo usporen metabolizam, koji se veže uz dugi život. „Pravilo je da duboko i hladno znači i staro, tako da neke možda i nije toliko iznenadio dugi vijek grenlandskog morskog psa", navodi Chris Lowe, stručnjak za morske pse sa Sveučilišta California State u Long Beachu, „Ali ovo je stvarno staro na skroz novoj razini!"

Grenlandski morski pasi provode svoje vrijeme u udaljenim, hladnim dubinama Arktika i Sjevernog Atlantskog oceana, zbog čeka je istraživačima vrlo komplicirano doznati pojedinosti o njihovom životu i razmnožavanju. Određivanje starosti je još teže. Do danas, određivanje starosti hrskavičnjača bilo je gotovo nemoguće zbog činjenice da se starost određivala metodom radioaktivnog datiranja starosti ugljika u kostima. Problem je u tome što hrskavičnjače nemaju kosti. Istraživači su spas našli u očima morskih pasa: u jezgri leće oka morskoga psa se tijekom embrionalnog razvoja stvara kristalizirani protein koji ima vrlo slične izotope koji se koriste u metodi radioaktivnog datiranja kostiju i zubiju. Mjerenjem odnosa tih izotopa istraživači su uspjeli odrediti nultu godinu svakog morskog psa.

Uzorci dobiveni od 28 ženki, koje su sve bile slučajan ulov komercijalnih ribara, otkrili su da je većina njih starija od 200 godina. Neke „mlađe" jedinke su isključili iz istraživanja jer su pokazivale radioaktivne ostatke iz vremena Hladnog rata, ere nuklearnih bombardiranja. Smatraju da je najstarija jedinka iz grupe, dugačka preko 5 metara, plivala tim morima za vrijeme Galilea, prije 392 godine. Zastrašujuća činjenica je da je poznato da grenlandski morski psi mogu narasti preko 6,5 metara, tako da postoji mogućnost da u moru oko Grenlanda pliva još starija jedinka. Jedan od rezultata dugog života je i njihov spori rast - rastu oko 1 centimetar godišnje. Usporedimo li ih s velikim bijelim psinama, koje prvih nekoliko godina života rastu gotovo pola metra godišnje, to je stvarno rast puževim korakom.

Unatoč laskavoj tituli Zemljinog Metuzalema, ova vrsta se ipak nalazi u opasnosti. Zbog pritiska koji već stoljećima ribari rade na morske pse, grenlandski morski pas se nalazi u nezavidnoj situaciji. Kao i ostale vrste morskih pasa, tradicionalno ih se izlovljava zbog ulja iz njihove jetre koje se koristilo kao gorivo za svjetiljke, dok se danas koristi u kozmetičke svrhe. No, zbog svojeg sporog rasta i rijetkog razmnožavanja, populacije jednostavno nemaju vremena za oporavak. Još jedna nevjerojatna činjenica je izlov ove vrste zbog mesa. Iako je meso morskoga psa u svijetu cijenjeno zbog njegovog okusa, ova vrsta navodno ima grozno meso. Puno ureje i trimetilamin oksida koji služe kao antifriz, meso je zapravo otrovno za ljude. No ipak, iscijeđeno od svih tekućina i sušeno mjesecima na zraku te servirano u malim komadićima dobiva se tradicionalno jelo hákarl što u prijevodu doslovno znači truli morski pas. Nasreću, nije jako popularno jelo, no svaka jedinka je bitna.

Znanstvenici se nadaju da će ovo otkriće potaknuti ljude na bolju zaštitu grenlandskog morskog psa, ribare na korištenje ribolovnih aparata iz kojih će morski psi moći izaći te da će ubuduće brojnost ovih staraca porasti.

Izvor: smithsonianmag.com, Brian Handwerk

______

Eye lens radiocarbon reveals centuries of longevity in the Greenland shark (Somniosus microcephalus)

Julius Nielsen, Rasmus B. Hedeholm, Jan Heinemeier, Peter G. Bushnell, Jørgen S. Christiansen, Jesper Olsen, Christopher Bronk Ramsey, Richard W. Brill, Malene Simon, Kirstine F. Steffensen, John F. Steffensen

DOI: 10.1126/science.aaf1703

_____

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?