| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 24.08.2016 16:08:00

Pinus heldreichii (foto:commons.wikimedia.org, Orjen)Kolovoz je očito mjesec za otkrivanje Zemljinih staraca. Tako je otkriven još jedan zgodni djed na sjeveru Grčke. Kako je otkriven i što je sve proživio, saznajte u nastavku.


Bosanskom boru (Pinus heldreichii) otkrivenom na visoravnima sjeverne Grčke, dendrokronologijom (određivanje starosti prema broju godova) je određena starost od čak 1075 godina. To ga čini trenutno najstarijim drvetom u cijeloj Europi. Ovo milenijsko stablo otkrili su znanstvenici sa Sveučilišta u Stockholmu, Sveučilišta u Mainzu i Sveučilišta u Arizoni. „Zapanjujuće je da je ovaj veliki, kompleksni i impresivni organizam preživio toliko dugo u tako neprijateljskom okolišu, na zemlji koja je kultivirana već preko 3000 godina", navodi švedski dendrokronolog Paul J. Krusic, voditelj istraživanja. „Djedica" je otkriven u društvu još nekoliko tisućugodišnjaka u šumi na planini Pindos.

„Prije mnogo godina čitao sam rad o vrlo interesantnoj šumi u Grčkoj. U našem istraživanju pokušali smo kronološki pratiti klimatsku povijest te je potraga za jako starim drvećem bila naša motivacija. Kako bismo odredili starost drveta, trebali smo uzeti uzorak debla od kore do centra. Uzorak je dugačak jedan metar i ima 1075 godova," nadodaje Krusic. Znanstvenici se nadaju da će godišnje varijacije u izgledu godova drveća slične starosti, pa čak i onih koja su prije nekoliko stoljeća uginula i ostala zakopana u zemlji, otkriti informacije o klimatskim promjenama koje su se događale prije tisuću godina.

Kako je ovaj djedica „rođen" u Grčkoj, znanstvenici su mu dali ime Adonis, prema grčkom bogu ljepote i požude. Kad samo malo bolje razmislimo, taj je bor proživio sve i svašta: sva ta carstva (Bizantsko, Otomansko) i sve stanovnike koji su živjeli u tim predjelima i koristili resurseiz prirode. Srećom, ova je šuma ostala netaknuta više od 1000 godina.

Pogledajte što je još sve djed Adonis preživio:

941. Adonis je tek proklijao, Bizantsko carstvo je na vrhuncu moći, dok na sjeveru Vikinzi dolaze do Crnog mora.

1041. Adonis je proslavio prvih 100 godina, u Kini je objavljena knjiga u kojoj se opisuje barut. U Škotskoj upravo traje proslava krunidbe kralja Macbetha.

1191. Adonis je star 250 godina. Saladin vodi sveti rat protiv treće generacije križara u Svetoj zemlji, dok se u Oxfordu i Parizu otvaraju sveučilišta.

1441. Adonis ima 500 godina. Otomansko carstvo je pokorilo Grčku iz koje su mnogi filozofi prebjegli u zapadne zemlje gdje su utjecali na renesansu. Johannes Gutenberg se upravo sprema testirati svoju tiskarsku prešu.

1691. Adonis je star 750 godina, Isaac Newton je objavio svoje zakone, a u Europu su upravo stigli sladoled, čaj i kava.

1941. Adonis ima 1000 godina. Drugi svjetski rat hara svijetom, dok su Grčku okupirale njemačke, talijanske i bugarske snage.

Tisućljetno drveće otkriveno je tijekom ekspedicije koju je provodio Ekološki opservatorij Navarino koji se bavi istraživanjima klimatskih promjena i njihovim utjecajem na okoliš i ljude Mediterana.

Izvor: Esciencenews.com

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?