| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 24.08.2016 16:08:00

Krafne (foto: pixabay.com, jarmoluk)Unatoč tome što je ljeto pri kraju i više nije sezona dijeta i ubrzanih treninga kako bismo pripremili tijelo za plažu, uvijek bismo trebali paziti na prehranu. Najčešći uzrok skupljanja „zaliha" za zimu su masti i šećeri u hrani. Često ćete čuti da upravo oni daju pravi okus hrani i da je bez njih hrana bezukusna. Kako je još jednom znanost pronašla obilaznicu, pročitajte u nastavku.


22.8.2106. održan je 252. Nacionalni sastanak i izložba Američkog društva kemičara (ACS) na kojem je tim iz Centra za okus i hranjenje (CSGA) iz Francuske predstavio revolucionarnu ideju zavaravanja vlastitog mozga o količini masti i šećera u hrani. „Većina konzumenata zna da bi trebali jesti zdraviju hranu u kojoj su količine masti, šećera i soli smanjenje. No problem je u tome što upravo ti sastojci daju ono zbog čega je hrana toliko ukusna", navodi Thierry Thomas-Danguin, doktorand i član znanstvenog tima. Prema njihovom istraživanju, arome mogu nadoknaditi nedostatak masti, šećera i soli u zdravoj hrani, ali jei učiniti primamljivom konzumentima.

Arome igraju glavnu ulogu u našoj percepciji hrane (pokušajte jesti začepljenog nosa - vjerojatno nećete osjetiti većinu okusa). Temeljem toga, znanstvenici iz prehrambenih laboratorija već odavno koriste kemijske arome, esencijalna ulja i biljne ekstrakte kako bi pojačali okuse hrane i pića, a time i njihovu prodaju. U posljednje su se vrijeme znanstvenici okrenuli korištenju aroma kako bi poboljšali okus hrane s reduciranim količinama masti, šećera i soli, koju mnogi ljudi izbjegavaju zbog njezina lošego kusa. „Ako kupite proizvod s 30 % manje soli, i ne svidi vam se zato što nema baš dobar okus, što ćete napraviti? Vrlo vjerojatno ćete posegnuti za soljenkom i dodati sol. Cilj proizvođača pritom nije postignut. Naš cilj je optimizirati proizvodnju, kako bi prehrambena industrija mogla proizvoditi zdraviju hranu koju će potrošači rado i redovito konzumirati."

U svom prijašnjem radu Tomas-Danguin pokazao je kako je dodavanje točne količine određene arome u pojedinu hranu dovoljno da zavaramo svoj mozak i da ga uvjerimo da je u hrani više masti, soli ili šećera. Ispitanicima su tijekom istraživanja znanstvenici dali da kušaju pogačice u koje su dodali aromu šunke i sol. Pokazalo seda su za pogačice u koje je dodana aroma šunke ispitanici tvrdili da ima više soli, unatoč tome što je imala čak i 40 % manje soli nego pogačice bez dodane arome.

U posljednjem istraživanju Thomas-Danguin i njegovi kolege iz CSGA pokušali su otkriti novi način izolacije molekula koje povezujemo s okusom slatkog. Razvili su inovativan aparat pomoću kojega su,uz sudjelovanje ispitanika, izolirali molekule različitih aroma soka pravog voća te su i na ovom polju imali uspješne rezultate sa smanjenjem količina percipiranog šećera. Preliminarni rezultati pokazali su kako će ova tehnologija jednom potencijalno omogućiti proizvođačima da formuliraju zdraviju hranu bez žrtvovanja okusa, aroma ili teksture originalnog proizvoda.

Izvori:

Esciencenews.com

Acs.org

 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?