| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 29.08.2016 16:08:00

Orangutan (foto:en.wikipedia.org, David Arvidsson)Problem degradacije šuma koje postaju plantaže palmi u jugoistočnoj Aziji predstavlja velik zadatak znanstvenicima koji se bave zaštitom prirode diljem svijeta. Nekontroliranom sječom šuma i sadnjom jedne  vrste biljke na to mjesto smanjuje se bioraznolikost i veličina staništa. Pročitajte kako je ipak moguće spasiti šume i njihove stanovnike.


Većina istraživanja koja su se fokusirala na spašavanje šuma i velikih sisavaca koji tamo obitavaju nude rješenja u obliku velikih zahvata. No, većina odluka oko tih zahvata pada na puno manje razine lokalne uprave, poput vlasnika zemljišta. Na Kraljevskoj školi u Londonu provedeno je detaljno istraživanje bioraznolikosti sisavaca na malim područjima diljem Bornea. Istraživači su pronašli šume u kojima se sjeklo te potencijalna mjesta gdje bi sisavci mogli pobjeći od sječe.


Šume u kojima se provodi selektivna sječa, tj. u kojima se siječe samo određena vrsta drveta, često se smatraju degradiranima te se najčešće posijeku do kraja i pretvaraju u plantaže palmi. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Ecological Applications, predlaže veću razinu zaštite tih šuma. Tim znanstvenika je više od 3 godine bilježio brojnost i raznolikost sisavaca koristeći tzv. „ulovi i pusti" zamke te senzorne kamere . Stvorili su bazu od preko 20000 zabilješki različitih vrsta na 3 različita tipa staništa: stare šume, degradirane šume i plantaže palmi. Ta je studija jedna od najvećih studija ikad objavljenih na temu raznolikosti sisavaca u tropskim šumama.

Na veliko iznenađenje znanstvenika, otkrili su da je raznolikost velikih sisavaca, poput leoparda i cibetke, slična u starim šumama i degradiranim šumama. Raznolikost malih sisavaca, poput vjeverica i glodavaca, bila je čak i veća u degradiranim šumama. Bioraznolikost obje skupine sisavaca bila je jako smanjena na području plantaža palmi. Znanstvenici smatraju da većina vrsta otkrivenih na plantažama zapravo dolazi iz ostataka šuma koje služe kao obrana od poplava. Glavni istraživač, doktor Oliver Wearn, smatra da se velik broj sisavaca zadržao u degradiranim šumama zbog različite diobe staništa. „Sječom šuma otvarate vrata većoj raznolikosti stanišnih tipova na malom području, od netaknutih dijelova do otvorenih livada. Stare šume također imaju takvu raznolikost ako ih gledamo na većoj skali." Dr. Wearn navodi da iako je trenutno bioraznolikost velika, to ne znači da će se ona i održati te da je moguće da zbog gubitka staništa veliki sisavci i ostale vrste koje žive u kišnim šumama ipak osjete pad u brojnosti.

Studija je pokazala da je zaštitom velikih posječenih dijelova šuma koje su degradirane moguća konzervacija sisavaca umjesto da se zaštita usmjeri samo na male dijelove netaknutih šuma unutar plantaža. I dalje je potrebno štititi stare šume na najvišoj razini, no i degradirane šume su još uvijek odlično stanište za konzervaciju domaćih vrsta te bi trebale biti pri vrhu liste područja pod zaštitom.

Izvor: Esciencenews.com

_____

Selective-logging and oil palm: multitaxon impacts, biodiversity indicators, and trade-offs for conservation planning

David P. Edwards, Ainhoa Magrach, Paul Woodcock, Yinqiu Ji, Norman T.-L. Lim, Felicity A. Edwards, Trond H. Larsen, Wayne W. Hsu, Suzan Benedick, Chey Vun Khen, Arthur Y. C. Chung, Glen Reynolds, Brendan Fisher, William F. Laurance, David S. Wilcove, Keith C. Hamer, Douglas W.

DOI: 10.1890/14-0010.1

_____

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?