| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 01.09.2016 12:09:00

Komarac (foto: freestockphotos.biz, Prof. Frank Hadley Collins)Jedna stvar može uništiti ugodno bicikliranje, šetnju ili kampiranje u prirodi - ugrizi komaraca. Još je gore ako ste vi prekriveni crvenim ubodima, a osoba do vas nema niti jednog. Pročitajte u nastavku zašto komarci preferiraju neke ljude naspram drugih.


Nekoliko različitih istraživanja pokazalo je da otprilike 20 % svih osoba predstavlja pravu deliciju za komarce. Za sada je jedini izlaz iz te nezavidne situacije korištenje repelenata, iako ni to više nije 100 % sigurno budući da su neki komarci razvili otpornost na njih. Pročitajte koji to faktori utječu na izbor vas kao idućeg obroka komaraca.

Krvna grupa

Ne čudi da je krvna grupa u samom vrhu izbora komaraca. Na kraju, ipak se hrane proteinima iz krvi, a istraživanja su pokazala da su neki proteini ukusniji od drugih. Jedno istraživanje je utvrdilo da su komarci preferirali osobe koje imaju krvnu grupu 0 naspram onih koje imaju grupu A. Osobe s krvnom grupom B negdje su u sredini „svrbljivog spektra". Uz to, oko 85 % osoba izlučuju kemijke signale koji odaju njihovu krvnu grupu, dok 15 % ne izlučuje. Naravno, komarci preferiraju osobe koje izlučuju te signale. Na vlastitu krvnu grupu ne možemo utjecati, no zato postoje ostali faktori na koje možemo utjecati.

Vježbanje i metabolizam

Vježbanje (foto: pexels.com)Nastavno na ugljikov dioksid, komarci mogu prepoznati metu na osnovi mirisa mliječne kiseline, ureje, amonijaka i sličnih spojeva koji se izlučuju znojem. Također, privlače ih osobe koje imaju višu tjelesnu temperaturu. Ukoliko puno vježbate, u vašem se tijelu nakuplja mliječna kiselina i temperatura vašeg tijela raste zbog čega ste idealan obrok za komarce.  Genetički faktori također utječu na količinu ureje koja se izlučuje iz našeg tijela, čime su neke osobe komarcima jednostavnije za detektirati.

Ugljikov dioksid

Jedan od načina kako komarci lociraju svoj obrok je taj da detektiraju ugljikov dioksid koji izdišu njihove mete uz pomoć maksilarnih privjesaka (link). Na taj način mogu detektirati ugljikov dioksid s udaljenosti veće od 50 metara. Zbog toga osobe koje izdišu više, poput velikih osoba, više privlače komarce od ostalih. Djecu, iz tog razloga, komarci manje grizu od odraslih osoba.

Bakterije na koži

Pojedina su istraživanja pokazala da određeni sojevi i količine bakterija koje prirodno dolaze na našoj koži uvjetuju koliko smo privlačni komarcima. U radu objavljenom 2011. znanstvenici su otkrili da ukoliko osoba ima velike količine određenog soja bakterija na koži, komarci je više preferiraju. Iznenađujuće je da velik broj različitih sojeva bakterija zapravo odbija komarce. To bi također mogao biti razlog zašto komarci vole gristi naša stopala i gležnjeve; na tim mjestima naša koža prirodno ima više otpornijih sojeva bakterija.

Pivo

Pivo (foto: pexels.com)

Znanstveno istraživanje objavljeno 2002. godine pokazalo je da je dovoljno popiti 0,5 litra piva da bi komarcima postali neodoljivi. Unatoč tome što su istraživači sumnjali na povećanu količinu etanola koji se izlučuje preko znoja, čak i na povišenu temperaturu koja se javi, nisu mogli povezati te faktore s češćim ubodima komaraca. Na nesreću svih ljubitelja piva, ovo ponašanje ostaje misterij.

Trudnoća

Trudnice, nažalost, prema nekoliko studija privlače gotovo dvostruko više komaraca nego ostale osobe. Razlog tome je taj što izdišu više ugljikovog dioksida, gotovo 21 % više, i zato što im tijela imaju višu temperaturu.

Boja odjeće

Iako ovaj razlog može zvučati apsurdno, komarci osim njuha koriste i vid u lovu na ljude te ste, ako nosite odjeću u bojama koje se jako ističu u prirodi poput crne, tamno plave i crvene, jednostavniji za uočiti.

Genetika

Istraživanja su pokazala da u 85 % slučajeva komarci preferiraju određene osobe zbog njihove genetike. Genetika je razlog naših krvnih grupa, metabolizma i ostalih faktora koje smo gore naveli. Nažalost, ne postoji način pa promjenimo naše gene.

Prirodni repelenti

Znanstvenici već neko vrijeme istražuju pitanje zašto neke osobe komarci ne smatraju dovoljno privlačnima da budu njihov idući objed. Rezultati tih istraživanja trebali bi biti repelenti nove generacije. Istraživački timovi koriste metode kojima izoliraju različite molekule koje ljudi izlučuju. U kombinaciji s prirodnim repelentima u kojima su otkrili nekoliko molekula koje komarci nikako ne podnose, znanstvenici se nadaju da će proizvesti napredni repelent. U budućnosti će, potencijalno, čak i trudnice krvne grupe 0 moći trenirati u crnoj odjeći bez straha da će ih napasti komarci.

Izvori:

Smithsonianmag.com

Journals.plos.org

Journals.plos.org

Ncbi.nlm.nih.gov

Ncbi.nlm.nih.gov

Scienceline.org

Chemse.oxfordjournals.org

Chemse.oxfordjournals.org

Pawsoflife.org

Mosquitnoband.com

Wsj.com

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?