| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 14.09.2016 11:09:00

Deforestacija u Burmi (foto:en.wikipedia.org, jidanchaomian)Unatoč stalnim upozorenjima znanstvene zajednice diljem svijeta, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa ne posustaje. Isušivanje močvara, krčenje šuma i širenje poljoprivrednih površina u posljednja je dva desetljeća rezultiralo poražavajućim rezultatima na području zaštite okoliša.


Istraživački tim pod vodstvom profesora Williama Laurancea sa Sveučilišta James Cook pokazao je kako je u posljednjih 20 godina zabilježen katastrofalni pad u broju netaknutih divljina. Zaključili su kako je od 90-ih godina 20. stoljeća 1/10 svjetskih divljina nepovratno nestala. Radi se, naime, o površini gotovo dvostruko većoj od Aljaske Najveće su udarce zadobile Amazona i središnja Afrika.

Istraživanje je pokazalo kako je prijeko potrebno promijeniti međunarodnu politiku kako bi se vrijednost divljine i najveće prijetnje istoj prepoznale i zaustavile. „Politika zaštite okoliša ne uspijeva zaštititi svjetska područja divljine koja konstantno nestaju", navodi profesor Laurance. „Unatoč tome što su centri bioraznolikosti regulatori lokalne klime te održavaju na životu lokalno stanovništvo, divljine nestaju nama pred očima."

Krčenje šuma u Indoneziji (foto:en.wikipedia.org,Aidenvironment)

Na Sveučilištu Queensland istraživački tim Društva za konzervaciju prirode pod vodstvom Jamesa Watsona kartirao je biološki i ekološki nedirnute  dijelove prirode u kojima nije bilo većeg utjecaja čovjeka diljem svijeta. Zatim su kartu koja prikazuje današnje stanje usporedili s onom iz ranih 90-ih. Karta je pokazala kako je na više od 30 milijuna kvadratnih kilometara (23 % svjetskog kopna) još uvijek prisutna netaknuta priroda, većinom u Sjevernoj Americi, sjevernoj Aziji, sjevernoj Africi te Australiji. Unatoč tome, procijenili su kako je 3,3 milijuna kvadratnih metara prirode uništeno u posljednjih 20 godina. Najveće gubitke zabilježili su na području Južne Amerike gdje je oko 30 % divljine uništeno, dok je u Africi uništeno čak 14 % divljine.

„Površina netaknute prirode koja je izgubljena je ošamućujuća i ožalošćujuća. Međunarodna se politika mora pod hitno promijeniti i održati na životu preostalu divljinu, prije nego bude prekasno. Pretpostavljamo kako imamo možda još 10, 20 godina da preokrenemo ovu kriznu situaciju", zaključuje profesor Laurance. Smatra da Ujedinjeni narodi i ostala međunarodna tijela ignoriraju svjetski  važna područja divljine u glavnim dokumentima o zaštiti prirode te da se to mora promijeniti.

„Jednom kad izgubimo divljine, ne možemo ih vratiti natrag. Jedino što možemo napraviti je aktivno štititi onu divljinu koja nam je preostala."

Izvor: Esciencenews.com

_____

Catastrophic Declines in Wilderness Areas Undermine Global Environment Targets

James E.M. Watson, Danielle F. Shanahan, Moreno Di Marco, James Allan, William F. Laurance, Eric W. Sanderson, Brendan Mackey, Oscar Venter

DOI: dx.doi.org/10.1016/j.cub.2016.08.049

_____

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?