| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 04.11.2016 12:11:00

Apus apus (foto: commons.wikimedia.org, pau.artigas)U svijetu ornitologije poznate su ptice koje prelete 15 000 kilometara tijekom migracije te one koje dostižu super brzine ili lete na nevjerojatnim visinama. Prema novim istraživanjima otkriven je još jedan rekord u svijetu pernatih letača. Sve o najduljem letu ikad, saznajte u nastavku.


Poznato je kako neke ptice ostaju u zraku tijekom par mjeseci, poput fregate tj. brzana Fregata magnificens (Mathews, 1914) ili bijele čiope (Tachymarptis melba, L.) dok je definitivni rekorder crna čiopa (Apus apus, L.). Prema novom istraživanju grupe ornitologa sa Sveučilišta u Lundu ovo je otkriće velik korak za animalnu fiziologiju jer nikad prije nije zabilježen let od čak 10 mjeseci bez prekida. „Kada crne čiope krenu migrirati sredinom kolovoza iz središnje Afrike prema tropskim šumama u zapadnoj Africi, ni u jednom trenutku ne dotaknu tlo, sve dok se nakon 10 mjeseci ponovno ne vrate na mjesto razmnožavanja u središnju Afriku", objašnjava profesor Anders Hedenström.

Neke jedinke se odmaraju kratak period ili čak cijelu noć sredinom zime, no neke jedinke doslovno nikad nisu sletjele tijekom cijelih 10 mjeseci. Znanstvenici smatraju da čiope štede energiju tijekom leta tako da koriste tople struje na kojima jedre. Također, tijekom zore i sumraka lete na većim visinama.

 

Profesor Hedenström i njegov kolega sa Sveučilišta pratili su 13 jedinki crnih čiopa, neke od njih čak 2 godine. Koristili su novi tip „data loggera" koje su postavili na ptice te su preko pratili leti li ptica ili ne, njihovo ubrzanje i točnu lokaciju. Rezultati su pokazali da su neke jedinke sletjele tijekom migracije, no čak su i te jedinke provele preko 99,5 % vremena u letu i hibernaciji tijekom 10 mjeseci. Također, prikupili su i podatke o jedinkama koje nisu niti jednom sletjele tijekom tog dugog perioda.

Pokazalo se kako su ptice koje nisu niti jednom sletjele u potpunosti završile timarenje te im je izraslo novo perje u krilima i repu, dok većina jedinki koje su sletjele na odmor nisu dobile novo perje u krilima. „Jesu li ptice izmijenile svo perje ili ne, potencijalni je pokazatelj njihovog zdravstvenog stanja; jesu li u dobroj kondiciji, imaju li parazite ili ne, što bi bilo objašnjenje ponašanja pojedinih ptica iz istraživanja", dodaje profesor Hedenström.

Odmah po objavi rada u časopisu Current Biology, pojavila su se nova pitanja o tome kako crne čiope podnose visoki utrošak energije pri tako dugom letu te kako lete i spavaju istovremeno. Profesor Hedenström objašnjava: „Crne čiope vjerojatno koriste vrijeme jedrenja na toplim strujama, kao što to rade fregate. Svaki dan u sumrak i u zoru, crne se čiope penju na visine od 2 do 3 kilometra, pa možda spavaju tijekom jedrenja dok se spuštaju na manje visine, no nismo sigurni u to."

 

Apus apus (foto: commons.wikimedia.org, Klaus Roggel)

Unatoč tome što takav leta zahtijeva mnogo energije, crne čiope žive zapanjujuće dugo, unatoč uvriježenom mišljenju o „živi brzo, umri mlad" načinu života. Neke jedinke koje su istraživane, živjele su i do 20 godina. Kada bismo zbrojili sve te godine leta i prijeđene kilometre, crne čiope 7 puta otputuju do Mjeseca i natrag. Zato i otvaraju mnoga nova pitanja o fiziologiji ptica, koja će tek biti odgovorena.

Izvor: Sci-news.com

_____

Annual 10-Month Aerial Life Phase in the Common Swift Apus apus

Anders Hedenström , Gabriel Norevik, Kajsa Warfvinge, Arne Andersson, Johan Bäckman, Susanne Åkesson

DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.cub.2016.09.014

_____

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?