| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 11.11.2016 10:11:00

Tobolčasti štakor (foto:commons.wikimedia.org)Problem krivolova unatoč sve boljim načinima kontrole i sve većim kaznama za krivolovce, ipak ne jenjava. Američki Ured za gospodarenje divljim vrstama (U.S. Fish and Wildlife Service) nagradio je najinovativnija otkrića koja bi mogla pomoći u borbi protiv krivolova.


Trgovina bjelokosti i krivolov uništili su populacije slonova i nosoroga diljem svijeta te ih doveli do ruba ekstinkcije. No, nisu samo te vrste pod pritiskom ilegalne trgovine vrijedne milijarde dolara. Tigrovi se izlovljavaju zbog njihovih navodnih ljekovitih svojstava, pangolini se uvoze iz Azije zbog njihovog mesa koje se smatra delikatesom. Žućni mjehur grizlija može doseći cijenu preko 10.000 dolara na crnom tržištu dok u Kazahstanu saiga antilope postaju rijedak prizor zbog kineske tradicionalne medicine koja koristi njihove rogove.

Krivolovci i šverceri često nalaze gotovo nemoguće načine kako bi prenijeli svoj ulov preko granica. Najzanimljiviji je slučaj kad je osoba kineskog državljanstva pokušala u zrakoplov prošvercati kornjaču u kutiji za sendviče iz KFC-a tvrdeći da je hamburger. Upravo zbog sve inovativnijih načina švercanja, američki Ured za gospodarenje divljim vrstama odlučio je nagraditi najinovativnije načine borbe protiv krivolova i trgovine divljim vrstama. U 2016. godini, Ured će podijeliti 1,2 milijuna dolara u 12 država kroz 11 projekata.

„Ove će nagrade omogućiti potrebno financiranje projekata koji se bave problemom krivolova i ilegalne trgovine divljih vrsta koji bespovratno uništavaju neke od najcjenjenijih i nesvakidašnjih vrsta na Zemlji", navodi Dan Ashe, upravitelj Ureda. „Ovo će financiranje omogućiti pionirske zahvate u ilegalnoj trgovini tamo gdje ona počinje i gdje potražnja za proizvodima od divljih životinja hrani lance kriminala." Nekolicina dobitnika nagrada su projekti koji se bave problematikom lova na tigrove u Indoneziji te projekti treniranja pasa da nanjuše rogove saiga antilopa, koje se izlovljavaju u Kazahstanu. Nekoliko nagrada otišlo je na projekte smanjenja potražnje za pangolinima u Kini, Kambodži, Indoneziji i Vijetnamu.

Jedan od najzanimljivijih projekata, dobitnik nagrade od 100.000 dolara je i jedan od najinovativnijih. Riječ je o projektu koji trenira afričke tobolčaste štakore koji mogu nanjušiti pangoline i neke od rijetkih vrsta drveća. Naziv tobolčasti dobili su zbog velikih „tobolaca" na obrazima koji im služe za sakupljanje hrane. Ovi štakori mogu narasti do čak 46 cm dužine s repom, te imaju odličan njuh zbog kojeg su se i prije koristili za traženje nagaznih mina u projektu nizozemskog dizajnera Barta Weetjensa. Štakori iz njegove organizacije APOPO korišteni su čak i u medicinskim istraživanjima te su uspjeli nanjušiti čak 5 000 uzoraka sline zaraženih tuberkulozom. Kroz ovaj projekt, štakore se trenira kako bi mogli prepoznati nalaze li se u sumnjivoj pošiljci tragovi pangolina, nekih vrsta drveća i, s vremenom, nekih ostalih vrsta.

Sudeći prema opisu projekta, ovi inicijalni testovi samo su početak u velikom projektu čiji je cilj promoviranja štakora kao inovativnog načina u borbi protiv svjetske ilegalne trgovine divljim životinjama.

 

Izvor: Smithsonianmag.com

______

U.S. Fish and Wildlife Service Division of International Conservation Combating Wildlife Trafficking Program FY2016 Summary of Projects

______

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?