| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 21.11.2016 12:11:09

Bonobo čimpanza (foto: mpg.de)Često smatramo da su naše kognitivne sposobnosti jedinstvene u životinjskom svijetu, no što više saznajemo o pojedinostima tih sposobnosti, to postaje jasnije da ih posjeduju i druge životinje te se zapravo razlikujemo samo u stupnju istih.


Christopher Krupenye i njegovi suradnici u novom radu objavljenom 7.10.2016. u znanstvenom časopisu Science otkrili su da tri različite vrste čovjekolikih majmuna (čimpanza, bonobo i orangutan) vrlo vjerojatno imaju koncept "teorije uma". Teorija uma je definirana kao sposobnost pripisivanja mentalnih stanja sebi i drugima. Zanimljivo je da djeca do pete godine padaju na testovima teorije uma (npr. "Sally Anne Test") jer tek tada počinju razvijati uživljavanje u um, misli i osjećaje drugih osoba, sposobnost koja je uobičajena u odraslih ljudi. Ako se ta sposobnost nikada ne razvije, to može ukazivati na autizam. Iako čovjekoliki majmuni dijele s ljudima mnoge socio-kognitivne sposobnosti, zadnja četiri desetljeća su stalno padali na testovima teorije uma.

U ovom istraživanju autori su željeli saznati mogu li majmuni shvatiti neka mentalna stanja poput tzv. krivih vjerovanja (eng. "false beliefs"), odnosno zabluda. Koncept zabluda je zanimljiv jer zahtijeva da jedinka razumije da su tuđi potezi vođeni uvjerenjem da je točno nešto što je u stvarnosti krivo. Autori su koristili test iščekivanja (tzv. anticipatorni test) koji se koristi kod djece u ispitivanju ovog fenomena te ga prilagodili majmunima. Snimili su dva kratka videa koja su pustili majmunima dok su pili sok iz određenog mjesta na kavezu, i na taj način stajali dovoljno mirno da autori mogu pratiti kretanje njihovih očiju. U videima su glavne uloge imali timaritelj te King Kong, čovjek prerušen u majmunoliko stvorenje.

U prvom videu, King Kong je udario timaritelja te se sakrio u lijevi (ili desni) plast sijena, što je timaritelj vidio te otišao iz kadra uzeti štap. U idućem kadru, King Kong je izašao iz plasta i nestao iz kadra, a timaritelj se vratio u kadar sa štapom kojim će lupati po plastu sijena u kojem misli da se skriva King Kong. Gdje su majmuni gledali kako bi prošli ovaj test? Iako su znali da je King Kong izvan kadra, majmuni su gledali upravo u onaj plast sijena gdje je timaritelj mislio da bi King Kong trebao biti! U drugom videu, timaritelj se nalazio s vanjske strane kaveza te pokušavao dohvatiti kamen s unutrašnje strane kaveza, no došao je King Kong koji mu je kamen oduzeo te ga stavio u jednu od kutija, a nakon toga istjerao timaritelja iz prostorije. U sljedećem trenutku King Kong je uzeo kamen iz jedne kutije, stavio ga u drugu, a nakon toga ga uzeo i otišao iz kadra zajedno s kamenom, a timaritelj se vratio u kadar. Gdje su majmuni ovaj put gledali? Iako su znali da je kamen izvan kadra, majmuni su gledali upravo u onu kutiju gdje je timaritelj mislio da bi kamen trebao biti!

Autori rada otkrili su da majmuni gledaju u ono mjesto za koje timaritelj misli da sadrži King Konga ili kamen, iako oni sami znaju da se taj predmet/jedinka više ne nalazi tamo. Ovo je vrlo važno otkriće jer pokazuje da čovjekoliki majmuni mogu donekle razumjeti da druge jedinke imaju različitu percepciju svijeta od njih samih, čime se mijenja koncept teorije uma kao sposobnosti koju posjeduju samo ljudi.

Izvori: Mpg.de

Rtvslo.si

______

 Krupenye, C.; Kano, F.; Hirata, S.; Call, J.; Tomasello, M.

 Great apes anticipate that other individuals will act according to false beliefs

doi: 10.1126/science.aaf8110.

_____

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?