| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 29.11.2016 10:11:00

Hrana (foto: pexels.com)Tema genetski modificiranih organizama (GMO) danas je velika senzacija u medijima i društvu. Uz brzi rast svjetske populacije, sve je teže osigurati dovoljne količine hrane za sve, no razvojem biotehnologije znanstvenici pokušavaju riješiti vodeće probleme u svijetu poput gladi, nedostatka hranjivih tvari i vitamina u hrani, otežanog uzgoja biljnih vrsta zbog klimatskih promjena i druge probleme s kojima se ljudi i dalje susreću u 21. stoljeću. 


Izraz GMO korišten je za organizme čiji je genom odnosno molekula DNA modificirana tehnologijama genetičkog inženjerstva. Takave organizame možemo nazvati još i transgenim organizmima zato što je u njihovu molekulu DNA ugrađen gen (transgen) iz neke druge vrste.

Tehnologija genetičkog inženjerstva našla je primjenu i u proizvodnji ekonomski značajnih biljaka. Transgenične biljke nastaju na način da se uz pomoć vektora, nosioca stranog gena u biljni genom, ugrade geni biljke, životinje ili bakterije. Najčešće korištene metode su infekcija bakterijom Agrobacterium tumefaciens  i tzv. „gene gun". Korištenjem metode gene gun biljni genom gađa se česticama tungstena ili zlata sa sparenom željenom molekulom DNA. Pod jakim pritiskom ciljni se gen stapa s biljnim genomom. Transgenične biljke, osim što su našle svoje mjesto u prehrambenoj industriji, koriste se i u medicini, farmakologiji, kozmetici, bioremedijaciji i biomonitoringu. Prvi zapisi o pojavi transgeničnih biljaka potječu iz 1983. godine, kada se većinom radilo o biljkama agronomske važnosti poput rajčice, duhana, kukuruza i krumpira, a kasnije i mnogih drugih vrsta. U nastavku teksta iznosimo nekoliko suvremenih oglednih primjera korištenja ovakve tehnologije za poboljšavanje kvalitete života.

Genetski modificiranom pamuku  u genom je ugrađen gen za sintezu  proteina iz bakterije Bacillus thuringiensis koji djeluje kao toksin, izazivajući pomor kod određene skupine insekata koji napadaju biljke pamuka. Takva modifikacija je selektivna, to jest djeluje samo na štetočine pamuka bez da ugrožava ostale kukce, te se istovremeno smanjuje upotreba insekticida koji djeluju neselektivno  na ostale organizme, a time i cijeli ekosustav.

Mljevena riža namirnica je za velik dio ljudske populacije. Tradicionalne metode uzgoja i proizvodnje riže bile su neuspješne za proizvodnju usjeva s visokom koncentracijom vitamina A. Nedostatak vitamina A uzrokuje djelomičnu ili potpunu sljepoću kod pola milijuna djece  svake godine. Znanstvenici su razvili genetski modificiranu rižu ugradnjom 3 gena: 2 iz narcisa i 1 iz bakterije Erwinia uredovora.

Takva genetski modificirana riža pokazuje povećanje sinteze beta karotena kao preteče vitamina A. Genetski modificirana riža potencijalno je rješenje problema nedostatka vitamina A kod ljudi koji žive u tropima.

Zlatna riža (foto: commons.wikimedia.org)

Zbog visokog saliniteta i alkaliniteta tla, poljoprivreda je ograničena u nekim obalnim, ali i kopnenim dijelovima svijeta. Kako bi bile tolerantnije na povećane koncentracije soli, znanstvenici s kampusa Davis pri Sveučilištu u Kaliforniji genetski su modificirali rajčice. Pri tome su se koristili identificiranim genom iz mangarove Avicennia marina kojeg su klonirali i prebacili u istraživanu biljku. Takve genetski modificirane rajčice vrlo su dobro rasle u slanim tlima.

 

Navedeni primjeri ukazuju na to kako su transgenične biljke korisne i široko primjenjive. Ekonomski su isplative, smanjuju se troškovi transporta, ubrzan je proces produkcije te je dostupnost proizvoda široka (voće i povrće dostupno tijekom cijele godine). Međutim, ono što je možda dobro za poljoprivrednika, ne mora uvijek biti dobro za biljke, kukce, ptice i ostale organizme koji dijele neki ekosustav. Povećanjem otpornosti biljke na herbicide i parazite postoji mogućnost njezinog nekontroliranog širenja, čime se ugrožava bioraznolikost cijelog ekosustava. Problem kod transgeničnih biljaka otpornih na herbicide javlja se zbog nepridržavanja uputa o prskanju. Naime, prekomjernim prskanjem herbicid može ugroziti ostale neciljane organizme i onečistiti šumske i vodene ekosustave, a u konačnici i cijelu biosferu.

Također, jedan od potencijalnih problema su i alergije. Postoji opravdan strah da bi primjena genetičkog inženjerstva u prehrambenoj industriji mogla povećati preosjetljivost na neke alergene. Na primjer, ukoliko se u stvaranju poboljšanog kukuruza koriste neki geni iz soje, može se dogoditi da se kod osoba koje su inače alergične na soju javi alergijska reakcija i pri konzumiranju genetički modificiranog kukuruza. Iz tog se razloga u tehnologiji koriste mikroorganizmi čiji su alergijski potencijali nepoznati ili ih uopće nema. Nekada se prijenosom gena osim željenih svojstava mogu prenijeti i neželjena, primjerice stvaranje i lučenje toksina, što može biti pogubno za konzumente. Novouneseni gen može također uzrokovati poremećaj ravnoteže nutrijenata, što može rezultirati GM proizvodom koji se po sastavu razlikuje od originala. Vezano za promjenu ravnoteže nutrijenata postavlja se pitanje kako će promjena sastava nutrijenata utjecati na interakciju nutrijenata, interakciju nutrijenata i gena, bioraspoloživost nutrijenata i metabolizam nutrijenata.

 

Kukuruz (foto: pixabay.com)

Hrana koja je za sada prisutna na tržištu odobrena je na osnovu ispitivanja i malo je vjerojatno da predstavlja ozbiljniji rizik za zdravlje čovjeka. S tim u vezi, u zemljama gdje je genetički preinačena hrana dozvoljena i na tržištu dostupna općoj populaciji, nisu uočene nikakve posljedice za zdravlje uslijed konzumiranja genetički preinačene hrane. Kontinuirano ispitivanje rizika, i kada je to moguće, dugotrajno praćenje konzumenata genetički preinačene hrane, trebalo bi stvoriti osnovu za evauliranje sigurnosti ove hrane. Zbog prisutnosti genetički preinačene hrane u svakodnevnoj prehrani, tijekom posljednjeg desetljeća među stručnjacima i laicima javljaju se kontroverze, strah i zbunjenost u vezi s manama i prednostima ovakve hrane. Neki autoriteti smatraju da je sadašnje znanje o genski preinačenoj hrani nedovoljno, da bi mogli odgovorno tvrditi da kulture uzgojene takvim načinom neće štetno utjecati na okoliš i zdravlje ljudi. S druge strane, gledano u svjetskim razmjerima, polovica ukupne količine soje i trećina ukupne količine kukuruza je transgenična, odnosno genetički preinačena hrana je svuda oko nas. Stručnjaci su suglasni da potrošaču treba pružiti mogućnost odabira između konvencionalno uzgojene i genski preinačene hrane. Stoga je deklariranje ovakvih proizvoda od velikog značaja za razvoj biotehnologije. Istodobno je potrebno veliko znanje i multidisciplinaran pristup toj problematici kako bismo iskoristili ono najbolje što nam je razvoj znanosti ponudio, i izbjegli negativne učinke.

Zaključno možemo reći da su biosfera i hranidbena mreža prve koje mogu biti ugrožene GM biljkama. Potrebno je provoditi još istraživanja o utjecaju GM  biljaka na okoliš, kontroli njihova širenja, mogućnosti križanja s drugim vrstama i utjecaju na ekosustave. Kako bi odredili stajalište prema genetički preinačenim proizvodima potrebno je uzeti u obzir mnoštvo čimbenika, poput ubrzanog rasta svjetske populacije, dostupnih obradivih površina, očuvanja okoliša i obilježja genetički modificirane hrane te njezin utjecaj na zdravlje čovjeka. Daljnjim studijama potrebno je utvrditi postojanje potencijalno štetnog učinka na ljudsko zdravlje i pokušati ga minimalizirati te, ukoliko bude moguće, proširiti primjenu GM biljaka u vidu energetike i medicine, uzimajući u obzir zdravlje ekosustava i čovjeka.

Izvori:

______

RANI, S. Jhansi; USHA, R.

Transgenic plants: Types, benefits, public concerns and future. Journal of Pharmacy Research, 2013, 6.8: 879-883.

http://dx.doi.org/10.1016/j.jopr.2013.08.008

plivazdravlje.hr

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?