| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 01.12.2016 16:12:00

Čudnovati kljunaš (foto: commons.wikimedia.org)Dijabetes je, unatoč velikom broju novih bolesti koje haraju svijetom,  i dalje pri vrhu ljestvice najvećih bolesti ubojica. Dijabetes tipa 2 se kod odraslih obično razvija polako. Napreduje s vremenom. U početku se može liječiti dijetom i tjelovježbom, a u kasnijoj fazi bolesti potrebno je uvesti tablete i inzulin. Nove terapije se razvijaju gotovo svakodnevno, a u tome im često pomažu i životinje. Kako „najčudnija" životinja na svijetu može pomoći u liječenju, pročitajte u nastavku.


Nakon otkrića superbrzog inzulina iz puža ubojice, otkriće hormona kojim se kontrolira razina glukoze u krvi donijelo je ekipi znanstvenika sa Sveučilišta Adelaide slavu u svijetu znanosti. Otkriće su objavili u časopisu Nature, Scientific Reports pod vodstvom profesora Franka Grutznera. Otkriveni hormon, poznat kao glukagonu sličan peptid 1 (GLP-1) normalno se izlučuje u crijevu ljudi i životinja, gdje stimulira otpuštanje inzulina kako bi se smanjila razina glukoze u krvi. No, GLP-1 nestaje u roku nekoliko minuta. Kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2, kratko otpuštanje hormona GLP-1 nije dovoljno za održavanje balansa šećera u krvi. Kao rezultat ti pacijenti moraju uzimati terapije kojima se produžuje otpuštanje inzulina.

 

Čudnovati kljunaš (foto: commons.wikimedia.org)

Za otkriće nove forme hormona koja je otpornija i ne raspada se kao forma nađena kod ljudi zaslužne su dvije „najčudnije" životinje na svijetu - čudnovati kljunaš i kljunati ježak. Evolucijska promjena u regulaciji inzulina kod ove dvije životinje mogla bi utjecati na novi  način liječenja osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2. „Zamijetili smo da je kod jednootvora degradacija hormona GLP-1 u potpunosti drugačiji mehanizam, zbog kojih se hormon u ovoj formi ne raspada brzo kao u formi koju nalazimo kod ljudi. Daljnjom analizom genetike jednootvora otkrili smo da postoje velike promjene u funkcijama GLP-1, koji ove životinje proizvode u crijevu, ali i u otrovnim žlijezdama", navodi Grutzner. Čudnovati kljunaš proizvodi jak otrov tijekom sezone parenja koji koristi u borbi za ženku s ostalim mužjacima.

Znanstvenici su otkrili kontradiktorne funkcije GLP-a kod čudnovatog kljunaša: u crijevu ima funkciju regulacije glukoze, dok u otrovu služi za odbijanje ostalih mužjaka tijekom sezone parenja."Nesrazmjer u funkcijama rezultirao je dramatičnim izmjenama forme hormona GLP-a", navodi profesorica Briony Forbes, koautorica i predavačica na studiju medicine pri Sveučilištu Flinders. Funkcija otrova vjerojatno je pokrenula evoluciju stabilne forme GLP-1 kod jednootvora. Takva je forma vrlo poželjna kao novi tretman za oboljele od dijabetesa tipa 2. „Nova forma je nevjerojatan primjer kako milijuni godina evolucije mogu oblikovati molekule i optimizirati njihove funkcije", dodaje Grutzner.

 

Kljunati ježak (foto: commons.wikimedia.org)

Rezultati istraživanja profesora Grutznera i znanstvenog tima imaju velik potencijal u razvojunovih tretmana za dijabetes tipa 2, jednu od najopasnijih bolesti današnjice. Kako bi ova ideja o novom tretmanu zaista i zaživjela, potrebna su daljnja istraživanja u budućnosti. Zanimljiva činjenica koju su otkrili tijekom istraživanja je ta da unatoč tome što kljunati ježak nema otrovnu ostrugu kakvu ima čudnovati kljunaš na stražnjim nogama, još uvijek posjeduje istu dugoživuću formu hormona u crijevu.

Izvor: Scienceblog.com

______

Monotreme glucagon-like peptide-1 in venom and gut: one gene - two very different functions

Enkhjargal Tsend-Ayush, Chuan He, Mark A. Myers, Sof Andrikopoulos, Nicole Wong, Patrick M. Sexton, Denise Wootten, Briony E. Forbes & Frank Grutzner

doi:10.1038/srep37744

______

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?