| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 13.12.2016 11:12:00

Žirafa (foto: commons.wikimedia.org)Godine krivolova i uništavanja staništa dovele su do pada broja žirafa za gotovo 40 %. Prvi put u povijesti su tako ovi nježni divovi završili na listi ugroženih vrsta.


Međunarodna zaklada za konzervaciju prirode (IUCN) koja odlučuje o statusu razine zaštite vrsta, objavila je 8. prosinca 2016. da je žirafa od statusa nezabrinjavajuće vrste dospjela među osjetljive vrste na Crvenom popisu ugroženih životinja. To znači da ovoj vrsti u divljini prijeti izumiranje, i to u ne tako dalekoj budućnosti ukoliko se ništa ne napravi kako bi se minimalizirale ugroze koje prijete vrsti i njenom staništu. Razine zaštite koje slijede nakon osjetljive vrste su: ugrožena, kritično ugrožena, izumrla u divljini i izumrla.

Krivolov slonova i nosoroga te ilegalna trgovina pangolinima omeli su pozornost sa žirafa u posljednjem desetljeću. No, izvještaji pokazuju kako je brojnost žirafa rapidno pala u razdoblju od posljednje 31 godine do danas sa 157 000 1985. godine na 97 500 utvrđenih tijekom posljednjeg brojanja. „Dok se žirafe često viđaju na safariju, u medijima i u zoološkim vrtovima, javnost, čak i zaštitari prirode, uopće nisu svjesni da žirafe izumiru u tišini", navodi Julian Fennessy, član IUCN-ove komisije za preživljenje vrsta i član specijalističke grupe za žirafe i okapije. U posljednja 3 desetljeća, broj žirafa je pao za gotovo 40 %, što je za najvišu životinju na planetu Zemlji posljednji krik upomoć. Ukoliko ga ne čujemo, ova ikona Afrike zauvijek će nestati.

Glavni razlozi ugroženosti žirafa su zadiranje gradova u njihova staništa i krivolov. Krivolov svakim danom postaje sve veći problem, pogotovo u ruralnim područjima gdje se žirafe love za hranu i zbog repova koji se smatraju statusnim simbolima u pojedinim plemenima. Poznato je , naime, da mladoženja nudi ocu mlade rep žirafe u zamjenu za njenu ruku. Od 9 podvrsta koje nalazimo na afričkom kontinentu, njih 5 bilježi stalan pad u brojnosti, dok 2 populacije bilježe rastu brojnosti. Iako je to lijepa vijest, rast populacije s 50 na 400 jedinki rezultat je mukotrpnog rada, financiranja vlade i zaštitara prirode države Niger.

 

Unatoč pokušaju da se zaštiti stanište žirafa i obustavi krivolov, najveći problem žirafa je manjak pažnje zadnjih godina. Gotovo je nevjerojatno kako nitko nije zapazio da ova vrsta izumire u tišini. Neke od populacija broje manje od 400 jedinki, što je manje od bilo koje populacije gorila, manje od gotovo svih populacija velikih sisavaca u cijelom svijetu. Ljudi očito pokazuju tendenciju zaključivanja da za životinje koje „često" viđaju (u medijima i zoološkim vrtovima),  poput čimpanzi i žirafa,  nema većih prijetnji, odnosno da je s njima sve u redu. Prava je istina da su žirafe do sada izumrle u 7 afričkih zemalja: Burkini Faso, Eritreji, Gvineji, Malaviju, Mauritaniji, Nigeriji i Senegalu. Tako zna koliko još vrsta prolazi ovakvu priču?

Izvor: Smithsonianmag.com

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?