Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se nameću morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje veći od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, povećati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, među ostalim što manje utjecali na zagađenje zraka, vode i tla.

Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za povećanje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

Gotovo svakodnevno možemo čuti upozorenja znanstvenika, stručnjaka pa čak i laika o negativnim posljedicama klimatskih promjena. Naslovnice novina i portala pune naslovi katastrofe, temperaturni rekordi se obaraju svake godine, scenariji za budućnost nisu pozitivni, diljem svijeta djeca i mladi prosvjeduju protiv klimatskih promjena, a cijeli svijet strepi od crne budućnosti.

Zamišljamo svijet u kojem je čovjekov životni prostor siguran, prilagodljiv i održiv i gdje postoji univerzalan pristup cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj i održivoj energiji. 

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. kolovoza 2020. donijela Uredbu o proglašavanju posebnih ornitoloških rezervata „Modro oko i jezero Desne", „Ušće Neretve" i „Kuti".

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na svojoj sjednici održanoj 27. svibnja 2020., potaknuto velikim intenzitetom recentnih klimatskih promjena i njihovim utjecajem na čovjeka i prirodu, donijelo je Izjavu o klimatskim promjenama koju prenosimo u cijelosti.

Sivi vuk je, uz smeđeg medvjeda i euroazijskog risa, jedna od tri velike zvijeri koje obitavaju na području Hrvatske. Sve tri vrste stoljećima vode konstantnu bitku za opstanak te su sustavno istrijebljene u većem dijelu Europe. Nestajanje vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenoj mreži, što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog ekosustava. Krajem 19. stoljeća vukovi su nastanjivali cjelokupan prostor Hrvatske, ali je sustavnim izlovljavanjem i uništavanjem staništa od strane čovjeka danas njihovo područje rasprostranjenja smanjeno.

Djeca polaznici Biotekinog programa edukacije povodom Dana planeta Zemlje, 22. travnja 2020. snimila su video kako bi poslala međunarodno važnu poruku - čuvajmo naš planet svaki dan, jedini je koji imamo!

Aktivistička grupa Zelene akcije poziva vas da se, iz sigurnosti svoga doma, pridružite svjetskoj premijeri dugoočekivanog dokumentarnog filma "Priča o plastici". Ovaj je film dio još jedne "filmske večeri OFF" koja će se virtualno održati na Dan planeta Zemlje, u srijedu 22. travnja od 20:00 sati.