| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
« 1 (2) 3 4 »
Autor Linda Bjedov Objavljeno 12.01.2012 12:01:00

Plethodon cinereus (foto: EOL)Prošli smo put upoznali nekolicinu životinja koje pokazuju sposobnost prepoznavanja količine. No osim već opisanih konja, ptica i čimpanzi, postoje i drugi pripadnici životinjskoga svijeta koji pokazuju tu istu sposobnost. Zapanjujuće je da ova sposobnost nije ograničena samo na sisavce i ptice, već i na druge kralješnjake, pa čak i pripadnike koljena Arthropoda (člankonošci). 

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 14.12.2011 04:12:25

Čimpanza na testiranju (foto: PrtScr YouTube)Životinje posjeduju različite oblike inteligencije, no brojanje i matematičke operacije nisu jedne od sposobnosti kojima se koriste, niti ih posjeduju. Točnije, brojevi i jednostavne računske operacije nisu potrebne životinjama u obliku kakvome ih ljudi poznaju. Iako životinje ne broje, unutar cijelog životinjskog carstva nalazimo primjere vrsta koje posjeduju sposobnost prepoznavanja količine.

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 16.11.2011 10:11:00

Čimpanza pred ogledalom (foto: Wikipedia)Inteligencija se kod ljudi može mjeriti na razne načine, kao npr. kroz rješavanje računalnih operacija. No kako izmjeriti inteligenciju kod različitih vrsta životinja koje u pravilu ne znaju ni brojati, a kamoli zbrajati i oduzimati? Za mjerenje inteligencije kod životinja postoje različiti testovi, a jedan od njih je prepoznavanja samog sebe u ogledalu. Ovim testom se kod životinja mjeri inteligencija, točnije njihova samosvijesnost koja je pokazatelj razvijenijih kognitivnih sposobnosti. Koje sve životinje posjeduju ovu sposobnost naći ćete u nastavku.

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 22.09.2011 13:09:00

Morske vidre (foto: Wikimedia Commons)Jesu li ljudi i životinje stvarno toliko različiti? Često sami sebi pridodajemo veću vrijednost i pravimo razliku između životinja i nas zbog inteligencije. No, što je ona ustvari? Kada se govori o inteligenciji, radi se o sposobnosti učenja koja u prirodi može rezultirati iz prilagodbe nekim novim situacijama ili promjenama u okolišu. Nemaju sve životinje tu sposobnost, no mnogi sisavci i ptice pokazuju zapanjujuće primjere učenja i inteligencije što im je sasvim dovoljno za prilagodbu i bolje preživljavanje u okolišu.

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 04.08.2011 10:08:00

Parfem (foto: fotographic1980 / FreeDigitalPhotos.net)Kako miriši vaša djevojka ili dečko koji vam se sviđa? Može li biti da vam je ugodno u njezinoj ili njegovoj blizini i da jednostavno ima nešto na toj osobi što vas privlači, a ne možete to objasniti? Svakako je moguće da je jedan od razloga za tu privlačnost - miris. Kao i u životinjskome svijetu, mirisi kod ljudi igraju veliku ulogu u odabiru partnera. Doznajte zašto!

 

 

Ocjena: 4  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 29.06.2011 00:06:00

Belostomatidae (foto: Wikipedia)Prošlog sam puta opisala nekoliko primjera brižnih tata unutar koljena člankonošci. Iako su primjeri muške brige o potomstvu rijetki unutar cijele te skupine, ostalo nam je još nekoliko primjera vezanih za jedan od vrstama najbrojnijeg razreda kopnene grupe člankonožaca - kukci (Insecta). Iako se ovaj razred odlikuje s više od milijun poznatih vrsta, a i vrstama je najbrojnija grupa životinja, postoji svega nekolicina primjera brižnih tatica.

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 09.06.2011 15:06:00

foto: Census for Marine Life)Brigu o potomstvu u životinjskome svijetu uglavnom preuzimaju ženke, no ponekad im pomažu i mužjaci. Katkad mužjaci u potpunosti preuzmu tu obvezu, kao što je slučaj kod nekih člankonožaca. U nastavku doznajte koji su to primjeri brižnih očeva u svijetu sa osam i više nogu.

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 04.05.2011 09:05:26

Crvenokrili kos (foto: Wikimedia Commons)Posljednji članci ove kolumne obrađivali su temu brige o potomstvu kod životinja i ljudi, pri čemu je naglasak bio na mužjacima i muškarcima. Takva briga uglavnom se veže uz monogamne vrste životinja, gdje mužjaci zajedno sa svojom ženkom odgajaju potomstvo. U prirodi uglavnom ženke preuzimaju brigu o potomstvu, a rijetki su primjeri gdje se mužjaci bez ženke brinu za potomstvo. U ovom članku donosim par primjera monogamnih životinja kod kojih pripadnici jednog, a ponekad i oba spola odlaze na male kopulacijske izlete.

Ocjena: 5  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 11.04.2011 09:04:59

Obitelj (foto: photostock / FreeDigitalPhotos.net)Brigu o potomstvu, pogotovo kod sisavaca, najčešće u potpunosti preuzima ženka, koja je svojoj mladunčadi često jedini izvor hrane i topline. No postoje i primjeri sisavaca kod kojih se mužjaci intenzivno brinu o svojem potomstvu. Odličan primjer su ljudi koji su nedavno na vlastitoj vrsti proveli istraživanja i došli do nekih prilično kontroverznih otkrića.

Ocjena: 4  
Autor Linda Bjedov Objavljeno 16.03.2011 09:03:59

Rakuni (foto: Flickr)Mužjaci pripadnici 95% vrsta sisavaca, nakon početnog ulaganja u udvaranje i parenje, ne pokazuju nikakvu direktnu brigu za svoje potomstvo. U skupini kojoj i sami pripadamo, posve je normalno susresti se s primjerima ženki koje hrane, odgajaju i brinu za svoje mlade. No ipak, postoje svijetli primjeri mužjaka koje možemo svrstati u kategoriju izvrsnih očeva. Koji su to brižni tatice kralješnjaci, doznajte u ovotjednim zapisima naše Linde Bjedov.

Ocjena: 5  
« 1 (2) 3 4 »



Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?