Spomen višeglavih stvorenja potječe još iz antičke grčke. Neki od njih, poput Lernejske Hidre, čudovišta sa zmijskim tijelom i puno glava, troglavog psa Kerbera, čuvara pakla i brata dvoglavog psa Orthrusa, dio su narodne predaje, mitova i legenda. Je li i priča o nedavno zabilježenoj pojavi dvoglavosti morskog psa jedna od njih? 

Ovaj tjedan ne mora predstavljati još jedne u nizu užurbanih blagdanskih priprema, već uz malo vremena i truda, jedno poslijepodne možete iskoristiti u preduskršnjoj obiteljskoj radnoj akciji. Zaposlite ruke malih i velikih te umjesto umjetnih boja za uskršnja jaja iskoristite namirnice koje imate u hladnjaku, ostavi i blagovaonici i pokušajte obojati pisanice za uskršnji stol na sasvim prirodan način. Evo kako.

Ocean sadrži ogromne količine plastičnog otpada koji pluta ispod površine u obliku sićušnih čestica. Morski mikrobiolog Tracy Mincer tvrdi da svaki komadić plastike pod elektronskim mikroskopom postaje "oaza biološke aktivnosti". Kako dolazi do ovog fenomena, doznajte u nastavku.

Izlazak života iz mora na kopno jedan je od najvažnijih događaja u evoluciji. Iako se smatra da je razvoj nogu bio prekretnica za ovaj veliki događaj, znanstvenici su otkrili da noge ipak nisu bile važne. U nastavku saznajte kako su prvi organizmi otvorili oči i prošetali kopnom.

Osim što su jedne od omiljenijih životinja ljudima diljem svijeta, ovi usporeni žvakači bambusa posebni su po još jednom karakterističnom obilježju - njihovoj boji. U nastavku pročitajte zašto su pande crno-bijele i kako svaka panda ima drugačiji uzorak krzna!

Ugroženost pčela diljem planeta ne treba više ni naglašavati, kao ni njihovu važnost za ekosustave. U nastavku pročitajte kako se jedna vrsta pčela prilagodila na ljudski okoliš i iskoristila ljudske materijale za opstanak.

Darwin je vjerojatno svima poznat kao otac evolucije. No, mnogi vjerojatno nisu čuli za njegovu teoriju o živim fosilima tj. organizmima koji se nisu promijenili desecima milijuna godina. U nastavku pročitajte o tuatari, najpoznatijem živom fosilu.

Vjerujemo da su mnogi zaljubljenici u prirodu kao djeca sanjarili da idu stopama velikog Sir Davida Attenborougha i otkrivaju nove vrste na mjestima o kojima možemo samo sanjati. No, ponekad za znanstveno istraživanje nisu potrebne tropske šume Madagaskara ili duboki oceani, ponekad je dovoljno zaviriti u vlastito dvorište.

Znanstvenici su otkrili fosil nove vrste divovskog pingvina. Ovo bi otkriće moglo promijeniti način na koji se gleda na evolucija pingvina.

Gotovo pa je nevjerojatno da nakon tolikih stoljeća istraživanja znanstvenici i dalje otkrivaju nove vrste. U nastavku upoznajte minijaturne noćne žabe iz dubokih šuma Indije.