U prirodi nalazimo mnoge životinjske organizme koji nas iznova fasciniraju svojim različitim osobinama. Tako nailazimo na životinje koje se staništima, partnerima ili predatorima prilagođavaju fascinantnim bojama i oblicima. Kod nekih vrsta nalazimo i različite prilagodbe u ponašanju koje vode do ekstremnih udvaranja suprotnome spolu te različitim prilagodbama izbjegavanja grabežljivaca ili mamljenja plijena. Mnogi takvi primjeri već su opisani u mojim drugim člancima, no ovo što slijedi još nisam opisivala. Priroda često iznenađuje s potpuno neočekivanim, pa će tako i ovaj put tema moje kolumne biti nešto sasvim drugačije. 

U zadnja dva članka navela sam nekoliko primjera suicidalnog razmnožavanja kod kukaca, pauka, mekušaca, riba i gmazova. Iako kod ptica uopće ne nalazimo primjere ovakve reprodukcijske strategije, kod nas sisavaca također postoje primjeri mužjaka koji doslovno daju sve od sebe i onda umiru.

U prvom djelu serije članaka o suicidalnom razmnožavanju navela sam nekoliko primjera kukaca i pauka koji umiru nakon kopulacije. Možete primijetiti da suicidalno ponašanje kod mužjaka nije rijetkost unutar ovog koljena (Arthropoda; člankonošci). Iako se kod kukaca i pauka ovakav oblik razmnožavanja češće sreće, prilikom kojeg ili nakon kojeg mužjak umire, srećemo ga i unutar nekih drugih koljena.

Životinjski svijet pun je fascinantnih primjera mužjaka koji na različite načine osvajaju svoje ženke. U prirodi su se razvile različite strategije i oblici ponašanja koji mužjacima omogućuju pristup ženkama i uspješno razmnožavanje. Tako su nam već odavno poznati primjeri raznih borbi i nadmetanja mužjaka za teritorijem i ženkama, također razne prevare koje omogućuju nešto slabijim mužjacima da se pare pa i neobičan izgled mužjaka koji ženke posebno privlači. No, kod nekih se životinja razvio malo ekstremniji mehanizam parenja prilikom kojeg mužjak nakon kopulacije umire. Je li seks stvarno vrijedan umiranja? U nastavku čitajte o različitim primjerima životinjskih vrsta kod kojih nakon seksa slijedi smrt.

Kao i kod gmazova, kod kojih briga o potomstvu nije jedna od karakteristika s kojom se mogu pohvaliti, i vodozemci svojim mladima pristupaju slično. Najčešće polažu jaja u vodu i ostavljaju ih, čime završavaju sve svoje obveze prema vlastitome potomstvu. No nekih vodozemci razvili su zanimljive načine brige o mladima. O njima doznajte više u novoj kolumni Biomanija!

Briga o potomstvu normalan je dio života sisavaca i ptica. Kod nekih vrsta, poput čovjeka, taj period traje veoma dugo. No, i neki gmazovi za koje ovakvo ponašanje nije karakteristično također brinu o svojim mladima. Na koji način i koliko dugo to oni rade, pročitajte u novoj kolumni!

Svima nam je poznato nasmiješeno lice dupina koje zrači iznimnom toplinom i radošću. Ova prekrasna bića posjeduju razne sposobnosti koje ljude zadivljuju. Iako se radi o morskim sisavcima, pripadnicima porodice Delphinidae za koju je poznato oko četrdesetak vrsta, oni se često ističu kao nešto drugačiji od ostalih životinja iz ove skupine.

Priroda nam donosi raznolikosti koje svaku životinjsku vrstu čine jedinstvenom. Razlike najčešće uočavamo na samom izgledu životinja i ključne su za određivanje pojedinih vrsta. Osim izgleda, i njihovo ponašanje ih često čini jedinstvenima. Tako u prirodi nalazimo razne rituale vezane uz zavođenje partnera suprotnog spola, a i sam čin parenja može varirati. Upravo ovim varijacijama bavimo se u novoj Biomaniji.

Kao i svake godine, pa tako i ove, lastavice se vraćaju i nagovještaju početak proljeća. Njihov povratak obilježava se 19. ožujka Danom lastavica. Ove prekrasne male ptice selice iz porodice Hirundinidae vraćaju se iz toplih krajeva u naše podneblje gdje se razmnožavaju i obitavaju veći dio godine. Više o poznatim i manje poznatim činjenicama jedne od najomiljenijih vrsta ptica naših krajeva doznajte u novom članku kolumne Biomanija.

Tijekom evolucije razvili su se različiti oblici razmnožavanja, no kada pričamo o životinjama, svima nam je jasno da je za uspješno razmnožavanje najčešće potrebno parenje. No kako bi od jedne životinje nastalo više njih, često niti nije potreban partner suprotnog spola. Što su to binarna dioba, pupanje i znanstvenicima sve fascinantnija partenogeneza te koje sve životinje prakticiraju ove neobične načine razmnožavanja, doznajte u novom nastavku kolumne Biomanija.