Kao i kod gmazova, kod kojih briga o potomstvu nije jedna od karakteristika s kojom se mogu pohvaliti, i vodozemci svojim mladima pristupaju slično. Najčešće polažu jaja u vodu i ostavljaju ih, čime završavaju sve svoje obveze prema vlastitome potomstvu. No nekih vodozemci razvili su zanimljive načine brige o mladima. O njima doznajte više u novoj kolumni Biomanija!

Briga o potomstvu normalan je dio života sisavaca i ptica. Kod nekih vrsta, poput čovjeka, taj period traje veoma dugo. No, i neki gmazovi za koje ovakvo ponašanje nije karakteristično također brinu o svojim mladima. Na koji način i koliko dugo to oni rade, pročitajte u novoj kolumni!

Svima nam je poznato nasmiješeno lice dupina koje zrači iznimnom toplinom i radošću. Ova prekrasna bića posjeduju razne sposobnosti koje ljude zadivljuju. Iako se radi o morskim sisavcima, pripadnicima porodice Delphinidae za koju je poznato oko četrdesetak vrsta, oni se često ističu kao nešto drugačiji od ostalih životinja iz ove skupine.

Priroda nam donosi raznolikosti koje svaku životinjsku vrstu čine jedinstvenom. Razlike najčešće uočavamo na samom izgledu životinja i ključne su za određivanje pojedinih vrsta. Osim izgleda, i njihovo ponašanje ih često čini jedinstvenima. Tako u prirodi nalazimo razne rituale vezane uz zavođenje partnera suprotnog spola, a i sam čin parenja može varirati. Upravo ovim varijacijama bavimo se u novoj Biomaniji.

Kao i svake godine, pa tako i ove, lastavice se vraćaju i nagovještaju početak proljeća. Njihov povratak obilježava se 19. ožujka Danom lastavica. Ove prekrasne male ptice selice iz porodice Hirundinidae vraćaju se iz toplih krajeva u naše podneblje gdje se razmnožavaju i obitavaju veći dio godine. Više o poznatim i manje poznatim činjenicama jedne od najomiljenijih vrsta ptica naših krajeva doznajte u novom članku kolumne Biomanija.

Tijekom evolucije razvili su se različiti oblici razmnožavanja, no kada pričamo o životinjama, svima nam je jasno da je za uspješno razmnožavanje najčešće potrebno parenje. No kako bi od jedne životinje nastalo više njih, često niti nije potreban partner suprotnog spola. Što su to binarna dioba, pupanje i znanstvenicima sve fascinantnija partenogeneza te koje sve životinje prakticiraju ove neobične načine razmnožavanja, doznajte u novom nastavku kolumne Biomanija.

Prošli smo put upoznali nekolicinu životinja koje pokazuju sposobnost prepoznavanja količine. No osim već opisanih konja, ptica i čimpanzi, postoje i drugi pripadnici životinjskoga svijeta koji pokazuju tu istu sposobnost. Zapanjujuće je da ova sposobnost nije ograničena samo na sisavce i ptice, već i na druge kralješnjake, pa čak i pripadnike koljena Arthropoda (člankonošci). 

Životinje posjeduju različite oblike inteligencije, no brojanje i matematičke operacije nisu jedne od sposobnosti kojima se koriste, niti ih posjeduju. Točnije, brojevi i jednostavne računske operacije nisu potrebne životinjama u obliku kakvome ih ljudi poznaju. Iako životinje ne broje, unutar cijelog životinjskog carstva nalazimo primjere vrsta koje posjeduju sposobnost prepoznavanja količine.

Inteligencija se kod ljudi može mjeriti na razne načine, kao npr. kroz rješavanje računalnih operacija. No kako izmjeriti inteligenciju kod različitih vrsta životinja koje u pravilu ne znaju ni brojati, a kamoli zbrajati i oduzimati? Za mjerenje inteligencije kod životinja postoje različiti testovi, a jedan od njih je prepoznavanja samog sebe u ogledalu. Ovim testom se kod životinja mjeri inteligencija, točnije njihova samosvijesnost koja je pokazatelj razvijenijih kognitivnih sposobnosti. Koje sve životinje posjeduju ovu sposobnost naći ćete u nastavku.

Jesu li ljudi i životinje stvarno toliko različiti? Često sami sebi pridodajemo veću vrijednost i pravimo razliku između životinja i nas zbog inteligencije. No, što je ona ustvari? Kada se govori o inteligenciji, radi se o sposobnosti učenja koja u prirodi može rezultirati iz prilagodbe nekim novim situacijama ili promjenama u okolišu. Nemaju sve životinje tu sposobnost, no mnogi sisavci i ptice pokazuju zapanjujuće primjere učenja i inteligencije što im je sasvim dovoljno za prilagodbu i bolje preživljavanje u okolišu.