Njemački su znanstvenici objavili da su konačno otkrili tajnu moćnog oružja kojim je invazivna azijska bubamara, odnosno božja ovčica, posljednjih desetljeća izazvala kaos u Europi, SAD-u, pa i u Hrvatskoj.

Istraživači sa Sveučilišta u Strathclydeu (Glasgow, Škotska) otkrili su jednu neobičnu osobinu koju posjeduje veliki voskov moljac (Galleria mellonella). Naime, ovaj noćni leptir može osjetiti zvučne frekvencije visine do 300kHz. Ta činjenica ovu vrstu svrstava na prvo mjesto u životinjskom svijetu kada je u pitanju osjetljivost na ultrazvučne valove.

U Europsku uniju, zajednicu država s najvećim omjerom zaštićene prirode na svijetu, prostorno malena Hrvatska unosi iznimno vrijednu, rijetku i raznoliku prirodu koja je po površini zaštićenih područja ispod europskog prosjeka, a po površini ekološke mreže Natura 2000 postotno najveća u EU.

Porodica Mymaridae jedna je od 18 porodica iz skupine osa kovnarica (Chalcidoidea, red Hymenoptera - opnokrilci). Na engleskom se nazivaju fairyflies, što bi u prijevodu značilo ''vilinske mušice'', a tako se zovu zbog svoje veličine. Naime, vrste iz ove skupine uključuju najmanje poznate kukce na svijetu, veličine čak 130 μm. Koliko je velika novootkrivena vrsta, otkrijte u nastavku!

Kada šume postanu prenapučene, ženke vjeverica povećavaju šanse za preživljavanje svojih potomaka utjecanjem na brzinu njihovog rasta. Istraživanje Državnog Sveučilišta Michigan i Sveučilišta Guelph pokazalo je po prvi put kako ženke koriste socijalne signale za pripremu svog potomstva na život izvan gnijezda.

Dolaskom toplih proljetnih dana zmije izlaze iz svojih zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom. Njihova aktivnost ponajprije ovisi o temperaturi okoliša, stoga ih se tijekom dana često može pronaći kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. Pročitajte u nastavku preporuke Državnog zavoda za zaštitu prirode što činiti u slučaju susreta sa zmijom.

Proljeće je konačno stiglo, uistinu smo ga jedva dočekali. Mnoštvo ljudi sve više i više odlazi u prirodu, a u zadnje vrijeme sve popularnije postaje i branje samoniklih biljaka za hranu. Sezona branja samo što nije počela, no voljela bih upozoriti sve berače samoniklog bilja da ako već moraju i žele brati biljke - dobro paze.

Tulipanovac (Liriodendron tulipifera) je drvenasta biljka koja može narasti više od 50 metara i pripada porodici Magnoliaceae. Ova vrsta dolazi iz Sjeverne Amerike, a popularna je u hortikulturi zbog zanimljivog oblika listova i cvjetova koji podsjećaju na tulipan. No, znanstvenici su otkrili još jednu zanimljivost vezanu uz ovu vrstu, naime ona je ''molekularni živi fosil''.

U časopisu Frontiers in Zoology objavljen je rad koji pokazuje da izgled ženki velike sjenice (Parus major) signalizira zdravlje njihovih potomaka. Crna crta preko ženkinih prsa korelira nakon dva tjedna s težinom ptića, a bijeli obrazi ženke koreliraju sa snagom imuniteta ptića. Znanstvenici sa Sveučilišta Palacky u Češkoj uspjeli su istražiti rast i zdravlje ptića u poveznici s izgledom njihovih majki. Da bi to ostvarili istraživali su ženke drugačijih izglednih karakteristika i zamijenili im potomke.

U prvom dijelu ove serije članaka govorio sam o samim počecima uzgoja biljaka od prije 11000 godina, kada je čovjeku ''dosadio'' nomadski način života i odlučio se skrasiti i započeti vlastito poljodjeljstvo. U drugome dijelu prelazimo povijesno od samih početaka, prve prave civilizacije Sumerana i njihovog uzgoja vlastite hrane koja je ironično postala njihova propast i dolazimo na recentnije događaje čovjekove prošlosti koje su obilježile biljke.