Mikroplastika s maksimalnim posljedicama

Datum 09.03.2017 16:03:00 | Kategorija: Okoliš

Mikroplastika (flickr.com)U posljednjih nekoliko godina raste svijest o gotovo nevidljivoj prijetnji okolišu, mikrozrncima iz kozmetičkih proizvoda. Higijenski proizvodi nestaju s polica, no rijetko kad kupci razmisle o potencijalnim utjecajima tih proizvoda na okoliš. U nastavku pročitajte što se zapravo skriva iza ukrašenih deklaracija.


Mikrozrnca, koja nalazimo u pilinzima za tijelo i lice, pasti za zube i šminki, su mali okrugli komadići plastike koji mogu biti manji od mikrometra. Tipično, jedno pakiranje pilinga za lice sadrži gotovo 300 000 mikrozrnaca. Kada se isperu, mikrozrnca završavaju u rijekama, jezerima, izvorima i oceanima gdje postaju opasnost za naše zdravlje ulazeći u hranidbeni lanac. Ribe i školjkaši zabunom zamijene mikrozrnca za hranu, zbog čega im je usporen rast i razvoj. Ljudi također imaju potencijalne posljedice od konzumiranja mikrozrnaca preko morske hrane: brojne kemijske komponente koje se nalaze u mikrozrncima dokazani su kancerogeni, čijim nakupljanjem u organizmu riskiramo ozbiljne posljedice po zdravlje. Iako još uvijek nije dokazan negativni učinak konzumacije mikrozrnaca kroz hranidbeni lanac kod ljudi, trenutno se utjecaj ispituje.

U međuvremenu, brojne su javne osobe ustale u znak podrške zabrani prodaje tih proizvoda, pa je tako 2015. godine predsjednik Obama potpisao zabranu prodaje i distribucije proizvoda za higijenu koji sadrže mikrozrnca. Kanada planira ukloniti mikrozrnca iz pojedinih proizvoda do ljeta 2018. godine dok je Velika Britanija objavila kako će upotreba mikrozrnaca u svim kozmetičkim proizvodima biti zabranjena do kraja 2017. godine.

Biorazgradive alternative poput riže, sjemenki marelica i ljušture oraha potencijalna su zamjena za mikrozrnca u kozmetici. Za sve koji žele smanjiti korištenje mikrozrnaca u svojem kućanstvu mogu pri kupovini provjeriti deklaraciju proizvoda za, primjerice, ovim sastojcima: polyethylene, polypropylene, polymethyl methacrylate, polytetrafluoroethylene i polyethylene terephthalate (navodimo engleske nazive sastojaka zbog najčešće uporabe engleskog na deklaracijama proizvoda).

8 trilijuna mikrozrnaca završi u vodama diljem SAD-a svaki dan, dok se broj istih koji završe u tanjurima ljudi još uvijek ne zna Kaskadni efekt prijenosa mikrozrnaca kroz hranidbeni lanac čvrsta je osnova za globalnu zabranu proizvodnje mikrozrnaca i potrage za alternativnim rješenjima.

Izvor: Earthoptimism.si.edu

 





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10121