U laboratoriju uočili dvoglavog morskog psa!

Datum 15.04.2017 09:04:00 | Kategorija: Biologija

Dvoglavi morski pas (foto: Journal of Fish Biology)Spomen višeglavih stvorenja potječe još iz antičke grčke. Neki od njih, poput Lernejske Hidre, čudovišta sa zmijskim tijelom i puno glava, troglavog psa Kerbera, čuvara pakla i brata dvoglavog psa Orthrusa, dio su narodne predaje, mitova i legenda. Je li i priča o nedavno zabilježenoj pojavi dvoglavosti morskog psa jedna od njih? 

 


Mnogi pisci i filmski redatelji crpili su inspiraciju iz takvih primjera. Danas je tako poznato jako puno filmova o svakakvim čudovištima, divovskim gušterima, majmunima, čak i dvoglavim morskim psima. Iako se smatra da su takva bića dio fikcije, znanstvenici povremeno pronađu primjere koji to opovrgavaju. Ipak, treba reći da ova bića nisu toliko velika i strašna kao što su ona u filmovima.

U nedavno objavljenom radu u časopisu Journal of Fish Biology, tim znanstvenika pronašao je dvoglavi embrij kod oviparnog morskog psa vrste Galeus atlanticus.

Dvoglavi embrij je pronađen za vrijeme sakupljanja embrija morskog psa G. atlanticus u svrhu studije kardiovaskularnog sustava riba. Prozirnost stijenke ovoja jajašca morskog psa omogućila je znanstvenicima  da vide dvoglavi embrij. Histološka analiza (analiza tkiva) zdravog embrija koji je imao svrhu kontrolne skupine i dvoglavog embrija potvrđuje da oba embrija pripadaju istom razvojnom stadiju.

Embrij je imao dvije glave, a svaka glava imala je zasebna usta, oči, mozak i škržne otvore. Jedno tijelo imalo je dvostruki želudac i dvostruku jetru. Takva razvojna anomalija naziva se dicefalija. Rijetka je u životinjskom svijetu, ali zabilježena je kod drugih vrsta morskih pasa, zmija, dupina i ljudi. Pojava dicefalije može biti posljedica genetske predispozicije, virusnih infekcija i okolišnih čimbenika. U ovom slučaju svih 797 embrija razvijalo se u istim okolišnim uvjetima i nije zabilježena prisutnost nekih mutagenih spojeva. Utvrđeno je da je samo jedan embrij imao spomenutu razvojnu anomaliju. Iz navedenoga znanstvenici su zaključili da uzrok ovoj pojavi nisu okolišni čimbenici, već da uzrok treba tražiti u genetskim faktorima.

Dvoglavi morski pas (foto: Journal of Fish Biology)

Pojave dvoglavog morskog psa rijetke su, pri čemu ih  većina nikada ne doživi izvaljivanje. U slučajevima u kojima prežive izvaljivanje, jedinke kratko žive zbog poteškoća u plivanju i hranjenju.

Važno je reći i da su takve pojave u dalekoj prošlosti zbog nedovoljnog poznavanja znanstvenih činjenica sijale strah među ljudima i potencijalno bile inspiracija za narodne predaje. Danas znanost, zahvalni smo, nudi objašnjenja, a scenarije o dvoglavim morskim psima koji jedu ljude na plažama ipak možemo gledati samo u filmu.

 

 

Izvori

______

Sans‐Coma, V., Rodríguez, C., López‐Unzu, M. A., Lorenzale, M., Fernández, B., Vida, L., & Durán, A. C. (2016). Dicephalous v. diprosopus sharks: record of a two‐headed embryo of Galeus atlanticus and review of the literature. Journal of Fish Biology.

doi:10.1111/jfb.13175

______

Sciencealert.com

National Geographic





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10138