Kakva je perspektiva mladih na tržištu rada u RH?

Datum 08.12.2017 15:12:00 | Kategorija: Antropologija

Mladić (foto: Pixabay)Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom Zamisli, organizirala je 29. studenog 2017. godine panel diskusiju Perspektiva mladih na tržištu rada u Tribinama Grada Zagreba. Moderatorica diskusije bila je Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli.


U prvom su dijelu diskusije sudjelovali voditelj programa Prava mladih iz Mreže mladih Hrvatske, Marin Živković, nacionalna koordinatorica za Garanciju za mlade iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Aleksandra Gavrilović, v.d. predstojnice Regionalnog ureda Zagreb iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Marija Halić te viša stručna savjetnica iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Aleksandra Živković.

Prva panelistica Aleksandra Živković predstavila je EVS službu (engl. European Voluntering Service) kojoj je u fokusu mlada osoba te njezin napredak i razvoj s naglaskom na neformalno učenje. Mladi su uglavnom usmjereni na obrazovanje te karijernu strukturu zaboravljajući kako je svakodnevni život također učenje. EVS služba stoga omogućuje mladima neformalno učenje kroz volontiranje putem organizacije (koja ih šalje i koja ih prima) izvan Republike Hrvatske. U sklopu volontiranja predviđen je i sustav mentorstva koji provodi osoba domicilna u državi u koju je volonter/ka došao/la. Osobno sam bila mentor mladoj Rumunjki koja je kod nas došla volontirati. Najzanimljiviji dio cijele ove priče zapravo ležu u tome što volonteru  postaneš turistički vodič i savjetnik, a kroz subotnje kave zbližite se i na kraju zajedno izađete van. Zapravo sam preko nje kasnije otišla na Erasmus+ projekt u Češku i bilo je genijalno. Iskustvo života u sedam dana!

Perspektiva mladih (foto: Udruga Bioteka)

Članovi i članice prvog dijela panel diskusije

Po završetku volontiranja u EVS-u dobiva se i certifikat, potvrda učenja i volontiranja u neformalnim uvjetima. To je još jedna stvar više u životopisu, a u očima poslodavca plus za vas! Da nije sve crno bijelo te da ni poslodavcima nije lako, potvrdila je Aleksandra Gavrilović, nacionalna koordinatorica za Garanciju za mlade pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koja navodi kako je za umrežavanje unutar svih sustava obrazovanja i rada najvažnija koordinacija svih dionika. Zbog trenutno lošeg stanja mladih na tržištu, Ministarstvo je krenulo s mjerama kojima je cilj ojačati mlade na tržištu rada. Primjerice, tvrtke koje zaposle 3 osobe na stručnom osposobljavanju moraju jednu zadržati u radnom odnosu. Također, donedavno je trošak prijevoza bio na zaposleniku, a sada se za to brine poslodavac.

S druge strane, država ipak daje neki poticaj poslodavcima za zapošljavanje mladih, i to kroz dvije mogućnosti - olakšicu za 1. zaposlenje, kada zaposlena osoba nema evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju, te olakšicu za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, kada mlada osoba sklopi ugovor na neodređeno vrijeme i nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno s istim poslodavcem. Kao kordinatorica za Garanciju za mlade, Gavrilović je objasnila i navela prednosti ovog modela. Naime, Garancija za mlade je novi pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih koja omogućava mladoj osobi informacije i podršku za daljni put obrazovanja ili rada.  Njezin je cilj povećati zapošljivost i zapošljavanje mladih građana Europske unije u dobnoj skupini od 15 do navršenih 25 godina. Što sve rade i na koji način, možete pogledati ovdje: http://www.gzm.hr/sto-je-garancija-za-mlade/zasto/. Navode se pogodnosti i za poslodavce i mlade!

Posrednik pri zapošljavanju mladih jest Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji  spaja nezaposlene s onima koji traže radnike, a radnicima pruža mogućnost dodatnog obrazovanja. Marija Halić u ime Zavoda rekla je kako je prijavljivanje na HZZ prvi korak mladih za uključivanje na tržište rada. Unatoč trendu smanjenja nezaposlenosti, postoje poteškoće u posredovanju pri zaposlenju. Naime, HZZ ne može odgovoriti poslodavcu za potražnju radnika zbog nedostatka kompetetivnih osoba uvrštenih u sustav. Stoga se provode mjere za povećanje kompetencija nezaposlenih osoba provođenjem radionica o pisanju životopisa, osvještavanju vlastitih potreba te vještinama predstavljanja na razgovorima za posao s budućim poslodavcima. Isto tako, HZZ nudi mogućnost obrazovanja za deficitarna zanimanja ili radionice za poboljšanje informatičke pismenosti, uredsko poslovanje, za europske projekte i slično. Prvi dio panel diskusije zatvorio je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske predstavaljanjem niza mjera aktivne politike zapošljavanja s ciljem poticanja zapošljavanja, dodatnih edukacija radnika i očuvanja radnih mjesta pod nazivom „Od mjere do karijere", kojoj je cilj osnaživanje mladih na tržištu rada. 

Perspektiva mladih (foto: Udruga Bioteka)

Članovi i članice drugog dijela panel diskusije

Nakon  formalnog, informativnog, prvog dijela panela, publika se veselila čuti iskustva iz prve ruke. Drugi dio panel diskusije (slika 2) bio je popraćen mladima: Ljiljana Ban, socijalna radnica, izvoditeljica programa Korak dalje, Hrvoje Ćurlin, dipl. ekonomist s iskustvom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, Mateja Kušić, mag. psihologije s iskustvom volontiranja u programu EVS te mladi poduzetnik Marin Bulić, dipl. ekonomist s iskustvom otvaranja vlastite tvrtke.

Pričali su o svojemu putu od faksa do volontiranja u EVS-u te iskustvu i znanjima koje su dobili, nakon čega su više upoznali sebe, postali samouvjereniji i svjesniji svojih želja te kako su na kraju završili radeći za udruge u kojima pronalaze viši smisao svojeg posla. Zgode i nezgode obogatile su njihov život, a krajnja poruka mladima u publici bila je: Odvaži se i riskiraj!

Smatram da su upravo ove priče najviše dotaknule mladu publiku, za koju mi je jedino bilo žao što je bila u jako malom broju. Također bih dodala da je ovo izvrsna ideja za poticanje mladih, ali i poslodavaca te bi bilo odlično kada bi posljedica ovakvog panela bilo poslovno spajanje i suradnja poslodavaca i mladih, što je ovaj put izostalo.





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10189