Dugine obitelji i dalje su u strahu od reakcija okoline

Datum 06.03.2018 10:03:00 | Kategorija: Antropologija

Slikovnica (foto: Dugine obitelji)Nevjerojatan je način na koji je jedna slikovnica postala popularna. Ideja jedne sretne priče o Roku i Ani, djeci koja odrastaju u Duginim obiteljima, nedavno je spaljena u jednoj drugoj priči, onoj karnevalskoj koju zasigurno dobro znate. Tko su Dugine obitelji i u kakvom to društvu jedne EU zemlje žive, pročitajte u nastavku!


Ideja o slikovnici "Moja dugina obitelj" nastala je nakon što su Dugine obitelji provele istraživanje koje je pokazalo da se dugine obitelji kratko spominju u svega nekoliko slikovnica, a njezin je glavni cilj priču o takvim obiteljima približiti svima onima koji sa svojom djecom žele razgovarati o različitostima u našem društvu. Slikovnica je dostupna u digitalnom izdanju, a papirnato izdanje koje je tiskano u 500 primjeraka gotovo se u potpunosti razgrabilo.

Djelo autora/ice Ive Šegote i Maje Škvorc te ilustratora Borne Nikole Žeželja od naročite je koristi ipak upravo djeci iz duginih obitelji jer u njoj mogu prepoznati sebe i svoj svakodnevni život, što je, znat će svi koji imaju djecu i koji se i sami sjećaju kako je biti dijete, za svakoga od iznimne važnosti.

"Nakon što smo podijelili prvih 500 primjeraka slikovnice, poruke i mailovi zainteresiranih osoba nisu prestali stizati. Javljalju nam se gradske i školske knjižnice, zainteresirani roditelji koji žele sa svojom djecom razgovarati o lgbt temama te i dalje nas iznenađuju pozitivne reakcije i komentari na našu slikovnicu", kaže Daniel Martinović, koordinator Udruge koja je nedugo nakon tiska prvih 500 primjeraka pokrenula i crowdfunding kampanju za dotisak slikovnice te tisak bojanke iste tematike. 

"Samo u prvom danu kampanje skupili smo skoro pa dvostruko više od iznosa kojeg smo prvotno tražili. Gotovo 70% od svih donacija je iz Hrvatske, što nas jako ohrabruje i pokazuje da unatoč izoliranim incidentima postoje mnogi građani i građanke u našoj zemlji koji podržavaju dugine obitelji i našu slikovnicu. Ostatak donacija došao je iz raznih zemalja; najviše iz Njemačke, Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva, a zaprimili smo donacije i iz Slovenije i Srbije. Jedna donacija je stigla čak iz Obale Bjelokosti. Želimo se zahvaliti svim osobama koje su donirale i podržale nas, divno je vidjeti toliku količinu podrške."

Osim dotiska slikovnice "Moja dugina obitelj" i izdavanja bojanke, prikupljena sredstva pomoći će i daljnjem razvoju novih izdanja Duginih obitelji. "Tek smo u početnim fazama, ali želimo da Roko i Ana, glavni likovi iz prve slikovnice, dožive još puno avantura i novih izdanja kojima ćemo nastaviti doprinositi boljem razumijevanju i prihvaćanju duginih obitelji. Svaki prijedlog i ideja je dobrodošla, pozivamo sve koji imaju ideje i žele nam pomoći da nam se slobodno jave", dodaje Martinović.

S obzirom na veliku razinu zainteresiranosti u pripremi je i prijevod slikovnice na razne strane jezike, među kojima su engleski, njemački, talijanski i francuski. 

Ipak, uz onaj karnevalski element s početka teksta, kako bi priča bila prilagođena geografskoj sredini u kojoj živimo, konzervativne udruge i portali već su pokrenuli peticiju protiv "uvođenja materijala koji promiču homoseksualni stil života u naše škole", a dobri duh hrvatske homofobije i mizoginije, Vice John Batarelo, u ime udruge Vigilare ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak uputio je zabrinuto pismo, tražeći od nje da se očituje po pitanju slikovnice.

Što su to Dugine obitelji i kakve sve obitelji okupljaju?

Dugine obitelji su sve obitelji u kojima jedan od roditelja nije heteroseksualan/a. To se najčešće koristi kao termin za gej ili lezbijske parove ili osobe koje imaju djecu. U Hrvatskoj su, prema istraživanjima i iskustvu, najčešće u pitanju ljudi koji su prije bili u heteroseksualnoj vezi u kojoj su dobili dijete, razveli se i sada imaju partnera ili partnericu istog spola s kojim/om odgajaju dijete.

Želite li iz prve ruke doznati s kakvim se problemima, specifičnostima i izazovima susreću članovi i članice Duginih obitelji, doznajte više u odličnom intervjuu na portalu Voxfeminae.

O LGB roditeljstvu

Krajem 2016. godine objavljeno je i istraživanje "Ja nisam gej mama, ja sam mama: rezultati istraživanja o roditeljstvu LGB osoba u Hrvatskoj" koje je provela dr. sc. Marina Štambuk (Hrvatski studiji). Rezultati istraživanja su pokazali da u Hrvatskoj postoje raznovrsne obitelji s LGB roditeljima te da oni spremno ulažu vrijeme i resurse u ostvarenje svoje roditeljske uloge, unatoč nizu izazova koje to za njih podrazumijeva. Istovremeno, iskustva LGB obitelji upućuju na to da one većinom nisu prepoznate u postojećim pravilnicima, zakonima i javnim politikama hrvatskog društva, kao i u nevladinim organizacijama koje se bave djecom i obiteljima.

Autorice (preuzeto s instituta Ivo Pilar)

Nakon istraživanja objavljeno je i tiskano izdanje "Ja nisam gej mama, ja sam mama" autorica Maje Tadić Vujčić, Antonije Maričić, Marine Štambuk i Sandre Tolić. "U ovoj knjizi opisano je prvo istraživanje roditeljstva LGB osoba u Hrvatskoj. Intervjuiranjem LGB osoba koje su roditelji, kao i njihove djece i partnera-partnerica, prvi put je ostvaren znanstveni uvid u karakteristike, iskustva, doživljaje i dobrobit istospolnih obiteljskih zajednica u suvremenom hrvatskom društvu. Dodatno, prikazani su podaci o potrebama i izazovima s kojima se suočavaju LGB osobe koje žele postati roditelji i-ili su u postupku planiranja roditeljstva.

Predstavljeno istraživanje mnogostruko pridonosi znanstvenim spoznajama o izazovima s kojima se suočavaju LGB roditelji, kao i znanstvenim spoznajama u području psihologije manjinskih grupa i psihologije roditeljstva, te u području istraživanja društvene stigmatizacije. Kao takva, knjiga bi mogla biti odlična literatura za studente psihologije, sociologije i srodnih društvenih znanosti, ali i nezaobilazno štivo za sve stručnjake zainteresirane za empirijsko proučavanje te važne društvene problematike i kreiranje socijalnih politika u Hrvatskoj", piše Željka Kamenov u tekstu recenzije. Više o knjizi pogledajte ovdje.


Izvori:

H-alter

Voxfeminae

Institut Ivo Pilar





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10201