Muzeji izvan muzeja 2019.

Datum 10.05.2019 09:05:48 | Kategorija: Antropologija

Muzeji izvan muzeja (foto: HPM)Hrvatski prirodoslovni muzej i Turistička zajednica grada Zagreba po drugi puta otvaraju manifestaciju Muzeji izvan muzeja koja se od 10. do 17. svibnja 2019. godine održava na Trgu bana Jelačića. U svom premijernom izdanju prošle godine, Muzeji izvan muzeja izazvali su veliko zanimanje javnosti svojim inovativnim pristupom i originalnom koncepcijom s preko 20 tisuća posjetitelja.


Ove godine, čak sedam zagrebačkih muzeja predstavit će se u tzv. „MIM paviljonu" - impozantnoj i atraktivnoj instalaciji izgrađenoj od prozračne drvene strukture u obliku velikog gnijezda, u čijem „krilu" su smješteni muzeji sudionici: Hrvatski prirodoslovni muzej, Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Tehnički muzej Nikola Tesla, Hrvatski povijesni muzej, Etnografski muzej, te Muzejski dokumentacijski centar i gostujući Muzej Radboa iz Radoboja. Svaki od muzeja sudionika predstavit će se pomno osmišljenom prigodnom ekspozicijom, a sudjelovat će i u realizaciji brojnih radionica i predavanja. Ovogodišnja najveća atrakcija bit će replika dinosaura iz skupine Theropoda, za kojeg se vjeruje da nekoć šetao današnjom Istrom. 

Hrvatski prirodoslovni muzej

Ekspozicija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na manifestaciji Muzeji izvan muzeja_MIM_2019 posvećena je prezentaciji prirodoslovlja u novom muzeju koji će se u otvoriti krajem 2022. godine, a tragom svijetlog i pozitivnog primjera korištenja sredstava EU fondova u partnerstvu s Gradom Zagrebom. Tako u svojoj vertikali modul HPM-a sažima tri recentne prirodoslovne izložbe koje se mogu vidjeti u palači Amadeo u Demetrovoj ulici, a koje predstavljaju ideju novog integralnog postava HPM-a. Izložba Ususret novom HPM-u predstavlja samo mali dio dosad neprezentiranog fundusa muzeja. Kao posebna atrakcija cjelokupne manifestacije izrađen je i prikaz rekonstrukcije brijunskog teropodnog dinosaura koji je „šetao" Istrom prije 125 milijuna godina, u razdoblju krede, što će pratiti izlošci modela krednih riba i guštera iz krednog mora. Izložba Koralj izvađen iz mora reprezent je biološkog i paleontološkog fundusa koralja, poveznica umjetnosti inspirirane prirodom kao i alarm ugroženosti partikularnih svjetskih ekosustava. Izložbom Najsmrtonosnije životinje na Zemlji / komarci prikazana je intrigantna skupina kukaca, vektora najsmrtonosnijih bolesti današnjice, načini suzbijanja antropogeno štetnih sastavnica prirode kao i metode recentnih hologramskih prikaza zanimljivih prirodoslovnih morfoloških specifičnosti. One golim okom nisu vidljive, a ukazuju na fascinantnu ljepotu i moć prirode. Prezentacijom svega navedenog u MIM-paviljonu, ali i u Demetrovoj 1, daje se samo „blic" pogled u građu, teme i načine prezentacije u novom stalnom postavu, kao i novom muzeju u Gradu Zagrebu 2022. godine. 

Etnografski muzej

Na manifestaciji Muzeji izvan muzeja Etnografski muzej predstavlja izbor različitih pokrivala za glavu, koji će se moći razgledati na izložbi Kapa dolje! te arhivske fotografije pokrivala iz različitih krajeva. Pored toga javnosti predstavljamo i odabrane fotografije dosadašnjih stalnih postava te izgled obnovljenog pročelja zgrade muzeja, zaštićenog spomenika kulture. Na radionicama ćemo potaknuti kreativnost sudionika povezujući tradicijske ornamente i suvremeni dizajn tekstila.

Arheološki muzej u Zagrebu

Posjetitelji će ovom prigodom moći vidjeti replike nekih najvažnijih spomenika od pretpovijesti do srednjega vijeka koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao što su kultna posuda u obliku stiliziranog prikaza ptice (tzv. "Vučedolska golubica"), Lumbardska psefizma, monumentalni kameni natpis koji dokumentira osnivanje grčke kolonije na otoku Korčuli, glasovita glava djevojke, "Solinjanka", vjerojatno portret carice Plautile, koju mnogi smatraju najljepšim ženskim portretom u rimskoj umjetnosti ili, recimo, kameni spomenik s uklesanim imenom hrvatskog kneza Branimira i 888. godinom te neke od predmeta egipatske provenijencije. Neke od spomenutih spomenika posjetitelji mogu vidjeti i na web stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu kroz njihov 3D prikaz, a u samom Muzeju mogu dobiti 3D print „Vučedolske golubice" te se pridružiti našoj akciji #DoveTales - ponesite Vučedolsku golubicu na putovanje.

Hrvatski povijesni muzej

Muzej čuva nekoliko stotina raznovrsnih predmeta iz izuzetno bogate i vrijedne Ostavštine obitelji Jelačić, od kojih ćemo neke ovom prigodom izložiti. Bit će izložene replike predmeta koji predstavljaju samog bana Jelačića - poput instalacijske banske odore i magnatskog nakita, zatim predmeti koji svjedoče o vrijednosti i izradi samog spomenika banu, koji od 1866. godine do danas, gotovo u kontinuitetu, krasi glavni zagrebački trg (nacrt spomenika, potvrda o iznosu za izradu modela spomenika banu - od A. D. Fernkorna, iskaz troškova i popis materijala za podignuće spomenika i sl.), te predmeti koji svjedoče o izgledu trga davne 1866. godine kada je spomenik svečano postavljen na trg (maketa trga i arhivske fotografije). Ujedno, građane ćemo video uratkom podsjetiti na sudbinu spomenika, od njegovog postavljanja, skrivanja, uklanjanja 1947. godine, pa sve do njegovog povratka na banov rođendan 1990. godine, s novim demokratskim promjenama.

Na taj način, sve posjetitelje i građane grada Zagreba podsjetit ćemo da je Hrvatski povijeni muzej upravo taj koji čuva izuzetno vrijednu Ostavštinu bana Jelačića, ali i na činjenicu da je sama hrvatska metropola, pa tako i njezin glavni trg, svojevrsni muzej izvan muzeja ili muzej na otvorenom. Nakon razgleda punkta s izlošcima iz Hrvatskog povijesnog muzeja svi građani i posjetitelji Zagreba moći će spomenik velikom hrvatskom banu vidjeti u novom svjetlu i u bojama koje je na dan svečane banske instalacije na bijelom konju Emiru ponosno nosio ban Josip Jelačić - u crvenoj, bijeloj/srebrnoj i plavoj!

MDC

Plakati Borisa Ljubičića nastali uz Međunarodni dan muzeja u nakladi Muzejskoga dokumentacijskoga centra već dugi niz godina oblikuju vizualnu sliku manifestacije. Ova iznimno uspješna serija višestruko je nagrađivana, a plakat iz 2000. godine na temu „Muzeji za miran i skladan život" dobio je ne samo jednu od najcjenjenijih nagrada Red dot - Best of the best, već je tih godina proglašavan najboljim svjetskim plakatom. Ljubičićevi plakati uz promotivnu ulogu ove međunarodne muzejske manifestacije kreativni su u ilustriranju teme te u promicanju najrazličitijih aspekata hrvatske kulturne baštine. 

Muzej za umjetnost i obrt

Na manifestaciji Muzeji izvan muzeja_MIM_2019 predstavlja se izložbom Kako se osjećati dobro u Muzeju za umjetnost i obrt, baziranoj na publikaciji Vodič za mlade ili Kako se osjećati dobro u Muzeju za umjetnost i obrt autorice Maline Zuccon Martić, voditeljice Pedagoškog odjela MUO i muzejske pedagoginje savjetnice. Vodič je ilustrirao svjetski poznati umjetnik Milan Trenc, autor knjige Noć u muzeju prema kojoj je snimljen i slavni holivudski film.
Osim samog Vodiča, izložbom je prezentiran i Stalni postav Muzeja, kao i općenito ideja o tome da se svaki čovjek u muzeju/ima može i treba osjećati dobro. Krajnji cilj ovakvog programa jest demistificirati ustanovu muzeja i privući novu muzejsku publiku.

Izložba je vesela, duhovita, kaotična... Ukratko, želja nam je da se posjetitelji osjećaju kao da su ušli u Malininu i Milanovu knjigu! 

Zanimljivih priča o muzejskim predmetima dotaknut ćemo se i na radionicama Kuća lutaka i Otisci. Radionice je osmislila Malina Zuccon Martić, a vodit će ih Iva Novak i Marta Kuliš Aralica. 

RADBOA

Radoboj predstavlja jedno do najbogatijih svjetskih nalazišta fosilne flore te fosilnih kukaca, riba i školjkaša koji potvrđuju da je ovdje nekad bilo Panonsko more. U Radoboju je pronađena okamina lista vinove loze stara između 12 i 14 milijuna godina koja je ujedno najstarija okamina ovakve vrste u Europi, a čuva se u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. 

Muzej Radboa interaktivnim multimedijskim sadržajem, u skladu s vremenom, prati i primjenjuje nove tehnologije kojima prikazuje znamenitosti zavičajne baštine.

Tehnički muzej Nikola Tesla

Program Pišem ti pismo... Tehničkoga muzeja Nikola Tesla osmišljen je s ciljem doprinosa kulturi pisanja, u mjesecu svibnju kada se obilježava i Svjetski dan pisanja pisama.

Program se sastoji od prezentacije predmeta iz zbirke Tehnike pisanja i umnožavanja teksta Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Veliki dio tih muzejskih predmeta pohranjen je u muzejskoj čuvaonici, te je samo povremeno dostupan široj javnosti, poput automatske mehaničke olovke, izuma hrvatskog izumitelja Slavoljuba Penkale s početka 20. stoljeća. 

Sastavni dio programa su radionice cilj kojih je potaknuti javnost na razmišljanje o vještini pisanja rukom, posebice pisanja pisama, u suvremeno doba digitalne demencije koje obilježava gotovo isključivo digitalna / virtualna komunikacija, čime čak i razgovor sve više postaje komunikacijska metoda iz nekih prošlih vremena, zamijenjena tipkanjem.

Neupitne su prednosti života u digitalno doba. Ipak, zaboravljajući pisati rukom, na određeni način zaboravljamo i misliti. Elektronički mediji i stalna povezanost s internetom čine nas sve ovisnijima o tehnologiji. Budući da je upotreba digitalnih sadržaja, u životu općenito kao i u obrazovanju, u stalnom porastu, raste i važnost propitivanja budućnosti pisanja i vrijednosti pisane komunikacije. Istraživanja neuroznanstvenika upućuju na brojne doprinose pisanja rukom razvoju našeg mozga i našeg cjelokupnog bića. Dokazano je da je pisanje bilješki rukom mnogo učinkovitije za dugotrajno pamćenje od tipkanja po tipkovnici / ekranu. U slučaju pisama pisanih rukom, posebnost je ta što su ona materijalna, opipljiva i kroz njih možemo osjetiti i doživjeti neke osobine osobe koja ih je poslala, što ne možemo elektronički posredovanim putem. Također, istraživanja petogodišnjaka ukazuju na to da je pisanje rukom izravno vezano uz čitanje te da olakšava usvajanje čitanja kod djece te dobi...

Cilj programa nije kritika digitalnih medija već ukazivanje na važnost pisanja rukom, umno-motoričke vještine, jer je pisanje rukom jedna od najplemenitijih vještina čovjeka i kulturno bogatstvo koje smo dužni prenositi budućim naraštajima. Dovoljno se prisjetiti koliko se svako dijete razveseli kad konačno nauči samo napisati vlastito ime! 

 

Izvor: HPM





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10231