Zasadi drvo, ne budi panj!

Datum 08.10.2019 13:10:00 | Kategorija: Okoliš

Šuma (foto: Pixabay)Građanska inicijativa „Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj" od 25. do 27. listopada 2019. godine organizira sadnju drveća pod nazivom „Zasadi drvo, ne budi panj". Cilj je akcije potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama posade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju urbanih sredina i istaknuli važnost i brojne dobrobiti urbanog zelenila.


Ova hvalevrijedna akcija, o kojoj se više možete informirati i/ili joj se priključiti OVDJE, osim što ima edukativan karakter i podiže svijest javnosti o klimatskim promjenama, također potiče i aktivno uključivanje građana u rješavanje ovog problema. S obzirom da sve veći broj ljudi živi u urbanim sredinama, sadnja stabala i razvoj zelene infrastrukture kroz brojne pogodnosti značajno utječe na poboljšanje kvalitete života u gradovima, a doprinosi i očuvanju bioraznolikosti.

Kako bi akcija bila što uspješnija i kako bi se ostvarili njeni osnovni ciljevi bez nepovoljnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, ovim putem ističemo nekoliko važnih napomena vezanih uz planiranje i provođenje akcije sadnje:

Nisu sva područja pogodna za sadnju stabala

Bioraznolikost Hrvatske iznimno je bogata, a nešumski tipovi staništa značajno joj pridonose. U tom smislu posebnu pažnju zaslužuju travnjaci, kako pašnjaci, tako i oni koji se održavaju košnjom (livade košanice). Travnjaci u Hrvatskoj pretežno su nastali, ali i opstaju, upravo zbog čovjekovog utjecaja. Neodržavanjem travnjaka oni zarastaju i vegetacijskom sukcesijom postepeno prelaze u šumu. Zbog toga su mnoga travnjačka staništa i za njih vezane vrste ugroženi i potrebno ih je očuvati.

S ciljem očuvanja bioraznolikosti potrebno je izbjegavati sadnju stabala na travnjačkim staništima i njihovo pretvaranje u šumska staništa.

Potrebno je izbjegavati sadnju stranih vrsta stabala

Strane vrste prirodno ne obitavaju na određenom području, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unosom. Ako negativno utječu na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava na području u koje su unesene, tada se smatraju invazivnima. Mnoge strane vrste ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, no budući da je teško predvidjeti kako će se pojedina vrsta ponašati na novom području i hoće li pokazati invazivne karakteristike, potreban je oprez. Utjecaj nekih stranih vrsta nije vidljiv odmah i ponekad je potrebno duže vremensko razdoblje da bi se ispoljila njihova invazivnost. Stoga je sigurnije i uputnije umjesto stranih vrsta stabala za sadnju koristiti zavičajne vrste.

Neke od stranih vrsta drveća koje su česte na području RH i čija sadnja nije dopuštena ili nije uputna su žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle)), bagrem (Robinia pseudoacacia L.), Acacia saligna (Labill.) H.L.Wendl., negundovac (Acer negundo L.), japanski dud (Broussonetia papyrifera (L.) Vent.), pustenasta paulovnija (Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud.) i metličasta kelreuterija (Koelreuteria paniculata Laxm.).

Treba birati zavičajne vrste stabala određenog područja

Hrvatska se prostire na području tri biogeografske regije (mediteranska, alpinska i kontinentalna) od kojih svaka ima svoje klimatske, geološke, topografske i vegetacijske karakteristike. Svaka zavičajna vrsta najbolje je prilagođena području u kojem se razvila i živi. Zbog toga je prilikom sadnje stabala najbolje birati zavičajne vrste iz tog područja. Šumske voćkarice posebno su korisne jer služe za hranu brojnim životinjama te doprinose bioraznolikosti. U slučaju da se planiraju saditi voćne vrste, preporučuje se koristiti starinske sorte voća koje su najbolje prilagođene podneblju.

Provođenje akcije kolektivne sadnje drveća u skladu s navedenim preporukama osigurat će postizanje osnovnih ciljeva akcije bez negativnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava te će istovremeno pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. U suprotnom, potrebno je ishoditi dopuštenja nadležnih institucija koje će sagledati utjecaj planiranih radnji i ocijeniti njihovu prihvatljivost kako bi se izbjegao negativan utjecaj na prirodu.

 

Preuzeto s internetskih stranica Ministarstva zaštite okoliša i energetike





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=10237