O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

Rodna ravnopravnost nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran, prosperitetan i održiv svijet. Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i dostojanstvenom radu ženama i djevojkama te njihove zastupljenosti u političkim i gospodarskim procesima donošenja odluka, bit će poticaj održivoj ekonomiji te će donijeti korist društvu i čovječanstvu u cjelini.

Izvor: https://www.reddit.com, Autor: uhistam_ine

Rodna ravnopravnost ili ravnopravnost spolova?

Ljudi često miješaju i naizmjence koriste termine "spol" i "rod" misleći da se radi o sinonimima. Međutim, zapravo se radi o različitim pojmovima. Naš rod ne ovisi samo o spolu koji nam je pripisan pri rođenju.

Spol (eng. sex) je određen nasljedno, kromosomskom strukturom, a karakteristike spola se primarno povezuju s reproduktivnim sustavom, odnosno utjecajem spolnih hormona. Za razliku od spola, rod (eng. gender) označava društveno oblikovane uloge, ponašanja i aktivnosti koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.

Jednostavnije rečeno, ljudi se rađaju određenog spola, ali uče kako postati muškarci i žene (rod).

Izvor: https://www.amazon.com

Iz definicije roda proizlaze i rodne uloge - one su zbroj karakteristika, načina ponašanja, stavova, aktivnosti, normi, obaveza i očekivanja koje određeno društvo (ili kultura) dodjeljuje i zahtijeva od osoba s obzirom na njihov pripisani spol. Rodne uloge uče se procesima socijalizacije i odrastanja.

Rodna pravila i norme usvajaju se kroz kulturu, roditelje, grupe vršnjaka/inja, školske sustave, medije, običaje, zakonodavni okvir, religiju, umjetnost...

One su povezane sa stereotipima koji se temelje na društvenim očekivanjima vezanim za pripisani spol te tako podržavaju reproduktivne uloge "žena" i "muškaraca".

Globus za djevojčice i globus za dječake; Izvor: https://www.reddit.com, Autor: u_awildjord

Povijesno gledano, muškarci i žene nisu bili promatrani samo kao različiti, nego i kao nejednaki.

Aristotelova teza o ženskoj ništavnoj ili marginalnoj ulozi u procesu reprodukcije uzimala se kao znanstvena paradigma sve do otprilike 16. i 17. stoljeća, a kao dokaz iznosilo se prikazivanje unutrašnjosti ženskih genitalija kao falusnog „negativa", tj. vagine iznutra oblikovane prema modelu
falusa, te fetusa već formiranog unaprijed, u muškom sjemenu.

U većini društava, kao i kroz povijest, karakteristike, ideje, vrijednosti, poslovi itd. koji se pripisuju ženama u pravilu su bili manje poželjni i manje vrijedni od onih koji se pripisuju muškarcima. Uloge muškaraca općenito se više vrednuju i nagrađuju. U gotovo svim kulturama žene primarno snose odgovornost za brigu o djeci i domu, a muškarci tradicionalno prehranjuju obitelj. Podjela rada i rodna društvena stratifikacija uvjetuju nejednak položaj žena i muškaraca glede moći, bogatstva i ugleda u društvu. Razlike između muškaraca i žena kulturalno su i socijalno različito vrednovane, u pravilu na štetu žena.

Izvor: https://www.boredpanda.com

Stanje u svijetu

- 47 % je veća šansa žene pretrpe ozljede prilikom automobilske nesreće jer su sigurnosne komponente napravljene za muškarce (izvor)

- uzrok smrti pola milijuna žena godišnje je povezan s porodom (izvor)

- 12 milijuna djevojaka mlađih od 18 godina uda se svake godine (izvor)

- omjer pojavljivanja ženskih i muških likova u filmovima je 1:2,24 u korist muškaraca (prema istraživanju Geena Davis Instituta)

- Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma procjenjuje da će nam trebati 108 godina rada na rodnoj ravnopravnosti da bismo izjednačili razlike između neravnopravnosti muškaraca i žena.

Ravnopravnost žena i muškaraca jedno je od temeljnih načela Europske unije. EU je posljednjih desetljeća ostvario znatan napredak u području rodne ravnopravnosti. Međutim, i dalje postoje rodne razlike: na tržištu rada previše je žena u slabije plaćenim sektorima, a nedovoljno su zastupljene na položajima na kojima se donose odluke.

Žene u Europskoj uniji (EU-27) prosječno zarađuju 16 % manje nego muškarci, pri čemu postoje znatne razlike među zemljama.

Rodne razlike u obrazovanju i dalje su prisutne, primjerice kad je riječ o odabiru područja studija. Visokoškolsku diplomu ima više žena nego muškaraca, ali se i dalje češće obrazuju u područjima povezanima s tradicionalnim ulogama žena, primjerice u području skrbi, a slabije su zastupljene u područjima kao što su prirodne znanosti i inženjerstvo.

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je udio žena u političkoj vlasti prije 1990. varirao između 16% i 18%, a 1990. godine pao je na samo 4,7% zastupnica u Hrvatskom saboru. Danas se taj broj povećao u odnosu na predtranzicijsko razdoblje i u Hrvatskom saboru ima ih oko 25 %. Po tome je Hrvatska na 14. mjestu od 45 europskih zemalja i zastupljenosti žena u nacionalnim parlamentima.

- žene u prosjeku zarađuju 12,5 % manje od muških kolega

- u rukovodećem kadru državnih i privatnih tvrtkii ma tek 5 % žena

- u osnovnim školama, gdje su plaće u prosvjeti među najmanjima, radi čak 81,4 % žena

- na visokim učilištima, gdje su plaće u obrazovanju među najvećima, zvanje redovnog profesora ima oko 450 žena i oko 1600 muškarca

- među uredskim i šalterskim osobljem ima 72 % žena i 28% muškaraca

- na čelnim mjestima zakonodavnih tijela, državnim dužnosnicima/ama i direktorima/cama ima samo 27,9 % žena

- žene koje imaju djecu, u privatnom sektoru zarađuju i do 23 % manje od muškaraca

- manje od 1 % muškaraca uzima roditeljski dopust i bolovanje zbog brige o djetetu

- žene obavljaju 90 % obiteljskih i kućanskih poslova

Za daljnje istraživanje preporučujemo

https://www.libela.org
http://www.cesi.hr
https://www.girlsnotbrides.org
https://gsdrc.org/topic-guides/gender/gender-and-media/

Izvori:

Tomić-Koludrović, I. (2000) Ekonomski i društveni položaj žena u Hrvatskoj u kontekstu globalizacije, u Žene i rad. Zagreb: B.a.B.e.
https://www.libela.org
http://www.cesi.hr
https://www.girlsnotbrides.org
https://gsdrc.org/topic-guides/gender/gender-and-media/
https://seejane.org/wp-content/uploads ... t-borders-full-report.pdf
https://www.babe.hr/attach/_r/rodna_ravnopravnost.pdf
https://www.odraz.hr/wp-content/upload ... -ciljevi_or_final_web.pdf
https://www.undp.org
https://www.globalgoals.org/5-gender-equality
https://www.zagreb-pride.net/hr/spol-rod-rodni-identitet/