Ako želimo nahraniti svijet, moramo saditi GM usjeve

Datum 10.06.2010 14:06:44 | Kategorija: Prehrambena tehnologija

sojaPokret usmjeren organskoj hrani trebao bi prekinuti neprijateljstvo prema genetički modificiranim usjevima i prihvatiti njihov doprinos održivoj poljoprivredi, izjavio je Gordon Conway, jedan od vodećih poljoprivrednih stručnjaka današnjice.


U intervjuu za list The Times Gordon Conway, profesor predmeta International Development pri Sveučilištu Imperial College London, kaže kako je zabrana GM usjeva u organskoj poljoprivredi osnovana na pretjeranom odbijanju sintetičkih proizvoda u poljoprivredi i pogrešnom shvaćanju da su prirodni načini uzgoja sigurniji i bolji za okoliš od metoda koje je stvorio čovjek. "Mnogi ljudi smatraju kako je priroda uvijek benigna, a čovjekovo je ponašanje upravo suprotno. To su čiste gluposti! Priroda je prepuna izimno otrovnih tvari", pojašnjava Conway.

Prema njegovu mišljenju, poljoprivrednici bi trebali koristiti najbolje od organskih metoda i najbolje od GM tehnologije kako bi maksimalizirali proizvodnju te istovremeno ograničili štete za ekosustave.

"Najviše me frustrira to što postoje stvarni potencijali za kombiniranje GM tehnologije i organskih pristupa. Kad bismo prevladali stavove o tome da GM usjevi na neki način nisu organski, napokon bismo mogli doživjeli stvarne dobrobiti."GM usjevi

Iako je proces stvaranja GM usjeva neprirodan, isto se može reći i za uzgoj brojnih vrsta biljaka i životinja od strane čovjeka tijekom povijesti. Obje metode, tvrdi znanstvenik, uključuju gene prirodnog porijekla, no genetičkim se inženjerstvom stvaraju usjevi sa značajnim prednostima.

Smatra se kako će do 2050. broj ljudi na Zemlji iznositi oko 9 milijardi te je, prema riječima profesora Conwaya, no i brojnih drugih znanstvenika u svijetu, doista nužno razmotriti povećanje korištenja GM usjeva kako bi se osiguralo dovoljno hrane za tako brojnu populaciju ljudi.  

 "Prema tome, krutost i slijepost pravila organske proizvodnje u budućnosti bi mogli raditi protiv održivog razvoja tako što će blokirati koristi novih tehnologija koje bi nam mogle pomoći", pojašnjava Conway.

"Umjesto da neprestano bruje o organskom, poljoprivrednici bi se trebali okrenuti održivom - bez obzira na porijeklo usjeva. Ako želimo održiv svijet, moramo koristiti prikladne tehnologije i ne toliko rigidne stavove i predrasude. Mislim da ćemo se 2050. godine nalaziti u zanimljivom hibridnom svijetu u kojemu ćemo izabirati tehnologiju jer je prikladna, a ne zbog mjesta s kojega je ona potekla", zaključuje.


Izvori: David Gutierrez / Natural News i Timesonline.co.uk





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=7945