26. lipnja–Međunarodni dan protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Datum 26.06.2010 13:06:00 | Kategorija: Analitički kutak

kokainOpojne droge nisu izum modernog doba. Sumerani su bili jedan od prvih naroda koji je poznavao psihoaktivno djelovanje mnogih biljnih vrsta i višestruko ih koristio. Od toga vremena pa do danas dosta se toga promijenilo, a masovna (zlo)uporaba droga, započeta u prošlom stoljeću, postala je ozbiljan problem širom svijeta.


Želeći upozoriti na taj problem, generalna skupština Ujedinjenih naroda 1987. godine proglasila je 26. lipnja "Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama".

No što je zapravo droga? Ako ćemo prihvatiti široku definiciju pojma koja kaže da je to svaka tvar koja nakon konzumacije mijenja normalne procese u organizmu, onda smo svi mi povremeni konzumenti droga. Sjetimo se samo jutarnje šalice kave i doze kofeina koju tada konzumiramo ili lijekova koji nam odnose bolove kada to zatrebamo. Problemi nastaju onda kada dođe do zloupotrebe i korištenja psihoaktivnih droga, odnosno kada se razvije ovisnost.

Posebno opasne vrste opojnih droga su heroin i kokain jer se odlikuju visokim stupnjem rizika za razvoj ovisnosti. Sve droge mijenjaju normalni proces prijenosa neurotransmitera u mozgu, primjerice potiču otpuštanje dopamina u različitim područjima mozga. Povećana razina neurotransmitera povezana je sa stvaranjem ugode koja se javlja kod uzimanja droge. Mozak se lako "navuče" na takvo promijenjeno stanje i tada nastupa začarani krug u kojem je osoba primorana uzimati sve veću dozu droge za postizanje stanja ugode. droga

No, ako ste se ikada zapitali zašto neki ljudi uopće probaju drogu ili pak postanu ovisnici, odgovor na ovo pitanje se možda krije u njihovim genima. Istraživanja pokazuju da su neki ljudi genetski skloniji da postanu konzumenti i ovisnici o drogama. U studiji koji su objavili znanstvenici Chuan-Yun Li i Xizeng Mao 2008. godine u časopisu PLOS Computational Biology više od 1.500 gena u ljudi dovedeno je u vezu s ovisnošću. Ovi znanstvenici su osnovali i KARG (Knowledgebase of Addiction-Related genes),  prvu bazu podataka koja se bavi upravo vezom gena i ovisnosti o drogama.

Procijenjeno je da genetski faktori doprinose riziku za razvoj ovisnosti od 40 do 60 %, a da ostatak čine okolišni faktori. Kontinuirani rad na podizanju svijesti javnosti i uključivanje svih aktera u rješavanje rastućeg problema ovisnosti može uvelike smanjiti ovaj rizik. Važno je zapamtiti da problem ovisnosti nije samo problem pojedinca, već cijeloga društva. Obilježimo stoga svi zajedno 26. lipnja, ali i svaki drugi dan,  životom bez droge jer droga oduzima život!

    

Izvori:

- Li CY, Mao X, Wei L (2008) Genes and (common) pathways underlying drug addiction. PLoS Comput Biol 4(1): e2. doi:10.1371/journal.pcbi.0040002

- http://karg.cbi.pku.edu.cn/

- http://www.wireheading.com/article/addiction.html





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=7975