Adaks antilopa - povratak kući

Datum 14.12.2010 12:12:00 | Kategorija: Biologija

Adaks (foto: Zoo Zg)Adaks, uz sabljorogog oriksa, jedna je od najvećih antilopa koje su nastanjivale velika područja Sahare i Sahela. Iako je nekada bila česta u regiji, doživjela je katastrofalne gubitke uslijed nekontroliranog lova i gubitka staništa. Kakvim se metodama danas stručnjaci služe kako bi spasili ovu prekrasnu vrstu od izumiranja, pročitajte u nastavku.


 

Za Biologija.com.hr piše Jelka Škoton, dipl. ing. biologije, Zoološki vrt grada Zagreba

Početkom prošlog stoljeća, meso adaksa regularno se prodavalo po tržnicama Sjeverne Afrike, ali u manje od 100 godina, pojavom motornih vozila i automatskog oružja, čovjek je gotovo uništio vrstu koja je više od milijun godina uspjela preživjeti ekstremne uvjete života u pustinji. U samo posljednjih 20 godina, broj jedinki u divljini se smanjio za 80%. Iz tog je razloga danas kritično ugrožena vrsta s manje od 300 preostalih jedinki u izoliranim populacijama na području Čada i Nigera.

Adaks antilopa vrsta je zdepasta izgleda s kratkim nogama i dobro uočljivim zavijenim rogovima. Može narasti do visine od 115 cm i težiti oko 95-105 kg. Obojenost krzna varira od gotovo bijele za vrijeme ljeta i vrućih mjeseci, do tamnije sive za vrijeme zime.

Na nogama ima široke papke koji sprječavaju propadanje u pijesak i olakšavaju duga putovanja. Jako dobro podnosi vruće i suhe periode tako što spava danju ili se zadržava u sjeni.

Adaks (foto: Zoo Zg)

Može preživjeti dugo vremena bez da pije vodu jer jako dobro iskorištava vlagu iz biljaka. Jedan od razloga zašto su ih ubijali nomadi iz Sahare bio je i taj što se u njihovom želucu može pronaći velika količina vode. Živi u krdima od oko 20 jedinki i prelazi velike udaljenosti u potrazi za hranom ili zaklonom

od sunca. Obzirom da nisu teritorijalne ponekad se sakupi više stada zajedno i to najčešće na područjima dobrima za pašu. Također putuju zajedno prilikom seljenja u potrazi za novim travnjacima. U takvim zajedničkim krdima znalo je biti i do 1000 jedinki.

Obzirom na ugroženost vrste, mnoge organizacije u suradnji s lokalnim vlastima aktivno sudjeluju u programima povratka adaksa u prirodu. Jedna od vodećih organizacija je SCF (Sahara Conservation Found), čija je misija zaštita i očuvanje Saharske divljine, uključujući i područje Sahelskih travnjaka. Kako bi ispunili taj zadatak, uspostavili su partnerski odnos s različitim vladama, znanstvenim organizacijama, zoološkim vrtovima, kao i nevladinim organizacijama iz cijelog svijeta.

Tako je oko 670 adaks antilopa iz zooloških institucija diljem svijeta dostupno za ponovno zasnivanje stabilnih populacija na područjima nekadašnjeg rasprostranjenja. Postojanje jedinki koje nisu u srodstvu s populacijom u divljini omogućava povećanje genetske raznolikosti unutar vrste, a time i povećanje vjerojatnost za uspješno preživljavanje u prirodi.

Adaks (foto: Zoo Zg)

U Europskim zoološkim vrtovima se adaks antilopama upravlja u sklopu programu EEP (Europaean Endangered Species Programme) koji ima za cilj održavanje stabilne populacije. Zagrebački zoološki vrt također sudjeluje u EEP programu sa svojih 5 adaks antilopa. Zoo Zagreb tako dobiva preporuke za daljnja parenja ili razmjenu jedinki s drugim zoološkim vrtovima ovisno o podrijetlu i srodstvu životinja koje drži.

Do danas, oslobađanje adaksa uzgojenih u zatočeništvu odvilo se na nekoliko ograđenih rezervata u Tunisu. Prva takva inicijativa pokrenuta je 1985. i 1986. godine u nacionalnom parku Bou Hedma kada je 8 adaks antilopa iz zoološkog vrta u Hanoveru pušteno na slobodu. Na području Maroka u periodu od 1994. do 1997. godine pušteno je sveukupno 70 životinja, a do 2007. broj se povećao na 550. Važno je da se antilope prvo puste u ogradom zaštićeno područje kako bi prošle period prilagodbe, a da se kada stado bude konačno formirano pomaknu ograde i životinje započnu svoje putovanje. 

Trenutno je u Tunisu, na području nacionalnog parka Jebil, u tijeku konačno oslobađanje jedinki na slobodu, a još jedno takvo u planu je za područje južnog Maroka, kada će antilope dobiti svoju drugu šansu za opstanak.





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8213