Popularizacija znanosti u Hrvatskoj - mit ili stvarnost?

Datum 20.12.2010 12:12:00 | Kategorija: Analitički kutak

Znanstvenici (foto: Flickr)Povodom 125. godišnjice Hrvatskog prirodoslovnog društva održan je znanstveno stručni skup pod nazivom „125 godina komuniciranja i popularizacije znanosti u Hrvatskoj". 125 godina?! Zar je moguće da imamo toliko dugu tradiciju popularizacije znanosti? A ako je imamo, zašto onda o njoj slabo znamo?


Čak i moja malenkost, koja je sudjelovala na tom skupu, ostala je pozitivno šokirana velikim brojem krasnih primjera popularizacije koji su se jedan za drugim nizali toga 9. i 10. prosinca u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ako se krećem u tom miljeu i bavim popularizacijom kroz članke koje pišem i nisam čula za te primjere, postavlja se pitanje koliko o tome zna netko tko uopće nema doticaja niti sa znanošću niti s njezinom popularizacijom?

Kako bih odgovorila na to, napravih malo ispitivanje. Statistički, doduše, nebitno - jer je izvršeno samo na jednom uzorku. Vjerojatno će mnogi reći da jedan primjer ništa ne znači i da ne ocrtava pravo stanje stvari. Možda i ne znači, no sigurna sam da ima mnogo onih koji će se poistovjetiti s navedenim primjerom. Možda i među vama koji ovo čitate. Upoznajmo najprije našeg ispitanika: gospodin M je prosječno obrazovan Hrvat u najboljim godinama, ima obitelj, posao, u slobodno vrijeme malo čita i ne bavi se niti jednim znanstvenim područjem... Skup HPD (foto:  Biologija.com.hr)Pred njega je bilo stavljen zadatak da navede neke primjere popularizacije znanosti u Hrvatskoj. Prvo me je blijedo pogledao kao da traži dodatno pojašnjenje. Objasnila sam mu zatim da se popularizacija znanosti može definirati kao širenje informacija o znanosti i približavanje tih informacija svima koji nisu usko profesionalno vezani uz njih. Stvari su mu bile malo jasnije, no još uvijek nisam dobila primjere popularizacije znanosti koje sam od njega tražila. Na kraju sam ga upitala odakle crpi informacije o znanosti i zanima li ga uopće što sve znanost može. Sjetio se tada da je prošle godine bio na Festivalu znanosti u Tehničkom muzeju i da povremeno zna prelistati časopise Drvo znanja i Prirodu na koje je pretplaćen njegov sin, ali da znanosti ne pridodaje neku veliku pažnju jer je uglavnom percipira kao tešku, neshvatljivu i pomalo dosadnu.

Ako ste znanstvenik koji uživa u svom poslu i koji bi želio da i drugi vide ljepote toga posla, onda vam ovakvi rezultati ispitivanja dođu kao mač kroz srce (da se tako pjesnički izrazim). I ne možete a da se ne zapitate: tko je tu kriv? U čemu je problem ako postoji masa entuzijastičnih znanstvenika i studenata znanstvenih područja koji svoju ljubav prema znanosti žele podijeliti, ali stalno nailaze na prepreke? Zašto popularizacija znanosti u Hrvatskoj nije cijenjena i popularna kao vani? I u konačnici, što bi se trebalo učiniti da se promijeni stanje, pa da popularizacija stvarno zaživi i kod nas i obavi ono što joj je primarni cilj: da donese točne i provjerene informacije o znanstvenim postignućima i pokaže svima da je znanost i zanimljiva i uzbudljiva i jednostavno...predivna? Pitanja koja su postavljena nemaju jednostavne odgovore, a kako bih ispala politički korektna, neću ni pokušati dati odgovore na njih. Ostavljam vama to na promišljanje i slobodu da nam dojavite svoje odgovore.Skup HPD (foto: Biologija.com.hr)

No ipak, dat ću vam odgovor na ono pitanje iz naslova. Popularizacija znanosti u Hrvatskoj je stvarnost - to sam naučila na skupu (fotografije gore desno i lijevo). Kolege znanstvenici i studentske sekcije za pojedina područja bave se svime: održavaju radionice, pokreću projekte poput E-škola, pišu za portale, časopise i populariziraju znanost uglavnom zahvaljujući vlastitom entuzijazmu. To je za svaku pohvalu, no čini mi se da će proći još puno vremena prije nego se prepreke otklone i taj rad postane cijenjen i dobije potrebnu potporu. Čiju potporu, možete se zapitati? Potporu svih: sponzora koji će osigurati potrebna financijska sredstva za održavanje radionica, rad portala ili izdavanje časopisa, zatim potporu znanstvenika koji se ne bave popularizacijom i koji ne vide smisla u takvoj djelatnosti i u konačnici potporu svih onih kojima se znanost i nastoji približiti. Potpora služi ujedno i kao najbolja reklama - uz nju će vijest o radionicama, portalima, izložbama i festivalima posvećenima znanosti doći do svakoga gospodina M u Lijepoj našoj. Bez međusobne potpore, u to sam sigurna, entuzijastični popularizatori će postati prava rijetkost, ako ne i potpuno izumrijeti. To pak ne bi bilo nimalo dobro za samu znanost, budući da su oni za nju jednako bitni kao i menadžeri za glumce ili pjevače. Stoga, pružimo si međusobnu potporu i nemojmo dopustiti da popularizacija znanosti postane mit u Hrvata.





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8222