Koja nas znanstvena otkrića čekaju u 2012.?

Datum 05.01.2012 11:01:00 | Kategorija: Antropologija

foto: NASAZnanstvena otkrića koja će okupirati naslovnice u 2012. godini mogla bi biti rezultat dugogodišnjih istraživanja u svim poljima znanosti. Hoćemo li konačno dobiti dokaz o postojanju esencijalne čestice koja gradi sav poznati Svemir ili o planetima izvan Sunčeva sustava koji mogu podržati život? Istraživanja na drevnoj DNK započeta 2011. godine mogu nam dati saznanja o mogućim križanjima drevnih ljudi i činjenice o postanku suvremenih ljudi.


Jedna sigurna novost koja nas čeka u 2012. godini je odgovor o postojanju popularne "Božje čestice" ili Higgsova bozona - zasada hipotetske elementarne čestice. Higgsov bozon daje masu svim subatomskim česticama, što znači da daje masu svoj materiji. Pretpostavlja se da je do 130 puta manji od protona i od 1960. godine, kada je teoretski fizičar Peter Higgs prvi predložio njegovo postojanje, uspješno izbjegava svoje otkriće. Kariku koju nedostaje u poznatoj hipotezi teorijske fizike pokušat će pronaći znanstvenici koji rade na Velikom hadronskom sudaraču (LHC - Large Hadron Collider), trenutno najvećem istraživačkom kompleksu na svijetu s 27 kilometara dugim kružnim mjernim instrumentom smještenim na 180 metara dubine ispod francusko-švicarske granice.

Iako bi otkriće Higgsova bozona potvrdilo dugogodišnja očekivanja fizičara, jedno drugo veliko otkriće u polju fizike moglo bi bez problema dospjeti na naslovnice. Dokaz talijanskih znanstvenika o putovanju čestice brže od brzine svjetlosti prvo se smatrao greškom u mjerenju, ali ponovljene "greške" dale su naslutiti na mogućnost velikog otkrića. Ispaljeni neutrino došao je 60 nanosekundi  (milijardi dijelova sekunde) brže nego što bi trebao. Dokaz o putovanju bržem od za sada najbrže brzine svjetlosti bilo bi veliko znanstveno otkriće u 2012. godini. 

Otkrivanje novih planeta izvan Sunčeva sustava koji bi mogli podržavati život više ne ulazi ni u standardne znanstvene vijesti, ali očekivanja znanstvenika o utvrđivanju planeta koji sadrže život sve su veća. Otkrića o planetima koji orbitiraju u nastanjivoj zoni oko neke zvijezde moraju se poklapati sa činjenicom dSvante Paabo (foto: Wikipedia)a na planetu postoji voda koja bi s velikom sigurnošću sadržavala neke oblike života. Isti cilj imat će i NASA-ina letjelica koja nosi još jedan istraživački robot na Mars. Planirano spuštanje robota na crveni planet je u kolovozu 2012. godine, a do sada najopremljeniji i najveći robot "lutalica" imat će zadatak pronaći dokaze o postojanju bilo kakvih organskih čestica, molekula na bazi ugljika ili samo dokaze o postojanju vode, trenutne ili nekada u prošlosti planeta. Analizirajući slojeve površine kratera gdje će biti odbačen, istraživački robot pokušat će otkriti je li Mars ikada u svojoj povijesti bio sposoban podržavati život.

Velika otkrića čekaju nas i na polju istraživanja ljudskog genoma uz pomoć analize drevne DNK izolirane iz najbližih ljudskih srodnika, neandertalaca i denisovanaca. Denisovanci su do nedavno bili nepoznata skupina ljudi, evolucijski bliski nama, za koje se sumnja da su se križali sa suvremenim ljudima. Istraživanje započeto 2011. godine pokazuje kako čak 4% DNK potječe od te skupine drevnih ljudi. Profesor Svante Pääbo (na fotografiji desno), vodeći znanstvenik u istraživanju drevne DNK, iz ostataka paleolitičkih i neolitičkih ljudi istražuje gene koji povezuju današnje ljude s neandertalcima, denisovancima i ostalim čovjekovim precima. Saznanja o evoluciji ljudi nakon kamenog doba dat će i analiza genetičkog materijala poznatog "ledenog čovjeka" - Öetzija.

 

 

Izvori: BBC, Arhiva Biologija.com.hr

 





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8598