Koralji izgrađuju vrtove i 6000 metara ispod mora!

Datum 13.03.2012 22:03:00 | Kategorija: Biologija

Dubokomorski koraljni vrtovi (foto: NOAA)Dubokomorski koralji predstavljaju staništa mnogim kralješnjacima i beskralješnjacima, uključujući ribe i neke vrste rakova. Dvije trećine svih poznatih koralja živi u dubokim vodama, a neki od njih imaju veliku biološku raznolikost koja se može usporediti s raznolikošću plitkovodnih grebena. Ipak, posljednje mjesto na kojem bismo očekivali da ćemo pronaći koralje su dubine od 6000 metara ispod površine mora.


Staništa koja se nalaze na tako velikim morskim dubinama su specifična po vrlo niskim temperaturama i nedostatku izvora svjetlosti. S obzirom na uvjete života koji vladaju u takvim dubokomorskim staništima, teško je povjerovati da takva mjesta obiluju koraljnim vrtovima.

Gotovo podjednaki broj koraljnih vrsta živi u dubokim i plitkim vodama. Koralji dubokog mora se javljaju u istim formama kao i koralji plitkih voda, a to su pojedinačni koraljni polipi, različito oblikovane kolonije koje se sastoje od mnogo polipa iste vrste, te još i kao koraljni grebeni na kojima se nalazi mnoštvo kolonija, kako istih tako i različitih vrsta koralja. Međutim, postavlja se logično pitanje - kako koralji dubokih mora dobivaju energiju koja im je potrebna za život? Dubokomorski koraljni vrtovi (foto: NOAA)Za razliku od vrsta koje žive u plitkim vodama, koralji dubokog mora ne trebaju sunčevu svjetlost da bi dobili energiju. Oni su pronašli alternativne načine dobivanja energije i nutrijenata tako što hvataju sitne organizme nošene morskim strujama koji im služe kao izvor hranjiva.

S obzirom da ne ovise o toploj morskoj vodi niti o sunčevoj svjetlosti, dubokomorski koralji mogu živjeti na mnogim mjestima u oceanu. Za sada znamo da žive u morima Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Kanade i SAD-a, a čak su pronađene i kolonije koje žive u dubinama Antarktika. Kada sve zajedno sagledamo, možemo zaključiti da  koralji dubokog mora nastanjuju sve svjetske oceane formirajući dubokomorska skloništa na kontinentalnim šelfovima, u oceanskim kanjonima te na podmorskim uzvisinama. Ono što ove koralje, osim sjedilačkog načina života u dubokim oceanima, čini zanimljivima je i široka paleta boja i oblika u kojima se javljaju. Koralji mogu biti žute, narančaste, crvene, ljubičaste i crne boje. Oblici variraju od račvastog, lepezastog ili oblika pera. Koralji dubokog mora dolaze u različitim veličinama, pa tako mogu biti veličine jednog zrna riže, kolonija u obliku Dubokomorski koraljni vrtovi (foto: NOAA)stabala visine do 10 metara, te ogromni koraljni grebeni koji se protežu u dužinu do 40 kilometara.

Koralji su osjetljivi organizmi koji podliježu utjecaju zagađenja, radioaktivnom otpadu koji se deponira u oceanima, promjenama temperature koje su posljedica globalnog zatopljenja. Kako i sami predstavljaju cjelovite ekosustave, trebali bismo posebno paziti na očuvanje ovih morskih organizama. Sva vrsta zagađivala koja dospiju u more kroz vodeni stupac dospiju na dno, dolaze i preko fekalnih peleta i uginulih organizama te se u konačnici talože u sedimentu. Zagađivanjem mora nepovratno utječemo na morske ekosustave te na taj način sustavno uništavamo i dovodimo do izumiranja mnogih organizama koji su neizostavne karike hranidbenog lanca. Na taj način utječemo i na smanjenje, pa čak i  nestajanje dubokomorskih i plitkomorskih koraljnih vrsta.

 

Izvor: Smithsonian National Museum Of Natural History





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8668