Bakterije koje mogu izlučivati čisto zlato

Datum 31.01.2013 10:01:36 | Kategorija: Biologija

Zlato (foto: Wikimedia Commons)Zlato je jedno od ljudima najdragocijenijih metala. Po svojim fizičkim svojstavima je jako inertno i rijetko reagira s ostalim elementima i spojevima. Iako je kao metal inertno, na staničnoj razini u obliku nanočestica može biti opasno. Zato su neke bakterije koje žive na rudama odlučile izlučivati čisto zlato kako im ne bi stvaralo probleme.


Na dva odvojena nalazišta u rudnicima u državama Queensland i New South Wales u Australiji izolirana je bakterija koja je sposobna živjeti na rudama koje u sebi sadrže tragove metala zlata. Ukoliko se nađe u stanici zlato u obliku inertnih nanočestica može itekako biti opasno za jednostanične organizme zbog specifičnog vezanja metalnih nanočestica na pojedine organele. Poznato je razarajuće djelovanje nanočestica zlata na molekulu DNA.

>>>Potraga za zlatom

Čestice zlata zbog svog naboja mogu doslovno rastrgati molekulu DNA ukoliko su Otopina zlatovog (III) klorida (foto: Wikimedia Commons)suprotnog naboja od molekule nukleinske kiseline. Zbog svog svojstva izrazite toplinske provodljivosti, nanočestice zlata mogu akumulacijom elektromagnetskog zračenja oštetiti stanicu otpuštanjem topline u okolinu. Poznato je kako čestica zlata promjera od pola mikrometara može isijavati toplinu u radijusu 1000 puta većem od same čestice.

>>>Kako bakterije prerađuju toksične metale?

Bakterija Cupriavidus metallidurans pronađena na lokacijama u Australiji uzgajana je u laboratoriju na smjesi zlatovog klorida koja je izrazito toksična. Bakterija je uspjela zlato izlučiti u obliku nanočestica van svoje stanice dok je ostale supstance iz smjese iskoristila kao hranu. Veće nakupine zlata primijećene su uklanjanjem organske mase nakon provedenog pokusa uzgoja bakterija na toj toksičnoj smjesi. Proces izlučivanja metala van stanica poznat je i kod nekih drugih bakterija i opisan je kao proces samo-detoksikacije.

Istraživanje na bakteriji proveo je Frank Reith sa Sveučilišta Adelaide u Australiji sa svrhom shvaćanja mogu li saznanja o koncentriranju zlata iz živih organizama pomoći u razvijanju biosenzora u otkrivanju nalazišta dragocijenih metala te je potaknuo pitanje koji biološki mehanizmi sudjeluju u ovakvom fascinantnom procesu.

 

Izvori:

e!Science News

ESRF, ESRF





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8950