Znate li što je CITES?

Datum 05.03.2013 13:03:00 | Kategorija: Antropologija

Otvorenje konferencije u Bangkoku (foto: CITES/ Press release)Radi se o skraćenici dugačkog imena konvencije koja se zove Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora, a održana je u Washingtonu 3. ožujka 1973. godine. Glavni cilj ove konvencije bio je da se regulira međunarodna trgovina ugroženim vrstama biljaka i životinja te da se ne ugrozi njihov opstanak u divljini. U nedjelju je u Bangkoku započela nova konferencija koju mnogi opisuju kao najvažniju u povijesti.


Kako je sve počelo?

Sredinom prošlog stoljeća, kako je komunikacija među ljudima je postajala sve lakša, tako se polako počela i razvijati svijest o trgovini ugroženim vrstama. Obzirom da trgovina divljim vrstama najčešće prelazi državne granice bilo je nužno pokrenuti međunarodnu suradnju kako bi sve skupa imalo smisla. Pokretači cijele inicijative bili su članovi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN - International Union for Conservation of Nature) koji su na Sumatranski nosorog, Dicerorhinus sumatrensis (foto: Wikimedia Commons)sastanku 1963. godine predložili tekst Konvencije. 10 godina kasnije, 3. ožujka 1973. godine u Washingtonu, predstavnici 80 zemalja prihvatili su Konvenciju koja je konačno stupila na snagu 1. srpnja 1975. godine.

Zemlje članice

CITES je mnogo godina bio sporazum s najvećim brojem članova, a koji se tiče zaštite prirode. Danas on broji 177 zemalja koje su sporazum dobrovoljno prihvatile i implementirale u svoje zakonodavstvo. Hrvatska je također prihvatila ovu konvenciju koja je stupila na snagu 12. lipnja 2000. godine.

Zašto CITES?

Procjenjuje se kako godišnja trgovina različitim divljim vrstama biljaka i životinja vrijedi nekoliko milijardi dolara. U to su uključeni različiti oblici trgovine, od živih organizama pa sve do različitih proizvoda poput egzotične kože, lijekova proizvedenih od ugroženih vrsta ili glazbenih instrumenata. Razina eksploatacije nekih biljaka i životinja, uz još neke faktore poput gubitka staništa, dovela je te vrste na sam rub izumiranja. Nisu sve vrste kojima se trguje i ugrožene, no važno je postojanje međunarodnog zakonskog okvira koji ih štiti od pretjerane eksploatacije. Sporazum štiti oko 35 000 vrsta biljaka i životinja, a popis vrsta možete pronaći ovdje.

Konferencija u Bangkoku

Po pitanju ugroženih vrsta, danas bi se stanje moglo opisati riječima: nikada nije bilo gore, a mnogi ga nazivaju i globalnom krizom izumiranja (eng. global extinction crisis). Razlozi su mnogi, no svi se mogu povezati s čovjekom i njegovim djelovanjem.

Azijski slon, Elephas maximus (foto: Wikimedia Commons)Važnost konferencije koja je započela u nedjelju je u tome što delegati iz zemalja potpisnica Konvencije moraju donijeti neke kritične odluke. Dobar dio se odnosi na pravila koja se tiču trgovine pojedinim vrstama poput slonova i nosoroga.

Trgovina bjelokosti je poprimila neviđene razmjere, a upravo je Tajland jedna od zemalja koja najviše doprinosi trgovini. Zbog toga je World Wildlife Fund (WWF, Svjetski fond za zaštitu prirode) pokrenuo kampanju protiv ilegalne trgovine koja ugrožava slonove, nosoroge i tigrove.

Osim toga, na listi za raspravu su i trgovina dijelovima medvjeda (400 medvjeda godišnje se ubije u ove svrhe). SAD predlaže potpunu zabranu trgovine, no Kanada i Rusija se protive takvoj odluci. Raspravljat će se i o morskim psima, što je uistinu neophodno, budući da se prema zadnjim procjenama godišnje izlovi 100 milijuna jedinki različitih vrsta morskih pasa.

Zanimljivo je da su po prvi put dvije najveće ekonomske sile, Amerika i Kina, sklopile politički savez u kojem traže ograničavanje trgovine azijskim kornjačama i kornjačevinom. To je važan potez koji bi mogao pomoći i u budućim naporima za zaštitu vrsta.

Konferencija završava 14. ožujka.

 

Izvori:

CITES, BBC





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8993