Mogu li crvenouhe kornjače obogatiti našu bioraznolikost?

Datum 14.10.2013 12:10:00 | Kategorija: Biologija

Crvenouha kornjača, Trachemys scripta elegans (foto: Wikimedia Commons)Veliku prašinu među stručnom javnosti podigao je nedavno objavljeni članak na bosanskohercegovačkom nezavisnom portalu Nova sloboda o puštanju crvenouhe kornjače u Hutovo blato.

 


 

Naime, invazivne strane vrste danas su jedan od glavnih razloga ugroženosti bioraznolikosti. Također, one često uzrokuju značajne gospodarske štete, a mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi. Godišnja šteta od invazivnih stranih vrsta na području EU (bez Hrvatske) procijenjena je na preko 12 milijardi eura. Zbog toga je Europska komisija prošlog mjeseca predstavila prijedlog Uredbe o sprječavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, a u tijeku je rasprava država članica o tom dokumentu.

Jedno od otvorenih pitanja svakako je suradnja sa susjednim državama izvan EU. Za Hrvatsku je to od iznimne važnosti budući da je za sustavnu borbu protiv invazivnih stranih vrsta nužna komunikacija i suradnja s državama s kojima Hrvatska graniči (BiH, Srbija i Crna Gora). Prije svega potrebna je suradnja na edukaciji, uspostavi sustava praćenja,  ranog uočavanja i dojavljivanja. Granični nadzor nije dovoljna mjera.

Da je ovo ozbiljan problem pokazala je nedavno objavljena priča o organiziranom puštanjuCrvenouha kornjača, Trachemys scripta elegans (foto: Wikimedia Commons) crvenouhe kornjače u Parku prirode Hutovo blato. Još više zabrinjava poziv Parka građanima da donesu svoje kućne ljubimce nadležnoj ustanovi kako bi isti organizirano bili pušteni u Neretvu.

Ovakva praksa može imati dalekosežne posljedice na bioraznolikost delte Neretve, a posebno na riječnu i močvarnu kornjaču koje su ciljne vrste za očuvanje na području ekološke mreže Natura 2000 "Delta Neretve". Crvenouha kornjača nalazi se na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi. Kao predator svejed, crvenouha kornjača ima ekološki utjecaj na nekoliko vrsta biljaka i životinja, od beskralješnjaka do kralješnjaka, uključujući vodozemce, male sisavce i ptice, posebno mlade jedinke. Najveća je prijetnja za našu zavičajnu, u Europi ugroženu, barsku kornjaču, s kojom je u kompeticiji za hranu i stanište te ju uspješno potiskuje. Crvenouha kornjača može biti prenositelj bolesti i mnogih parazita, a zabilježeni su i slučajevi gdje je bila vektor salmonele prenesene na ljude. Nakon jedne takve epidemije 1975. godine, u SAD-u je zabranjena trgovina crvenouhom kornjačom na nacionalnoj razini.

Apeliramo na sve vlasnike egzotičnih životinja i kućnih ljubimaca da ih ne puštaju u prirodu te da se informiraju o njihovim potrebama i životnom vijeku prije nego ih nabave. Napominjemo da je puštanje stranih vrsta u prirodu u Hrvatskoj zabranjeno Zakonom o zaštiti prirode.

 

Izvor: DZZP





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9179