Zašto koale vole grliti drveće?

Datum 05.06.2014 10:06:00 | Kategorija: Biologija

Koala (foto: Wikimedia Commons)Koale su vjerojatno najsimpatičniji tobolčari koji žive u Australiji. Ove životinje koje većinu svog života provode u krošnjama drveća, s vremena na vrijeme vole zagrliti deblo drveta na kojem se nalaze. No, nije to zato što jako vole drveće na kojem žive, već je razlog puno jednostavniji - koale grle drveće da bi se rashladile.

 


Koale su gotovo pa zaštitni znak Australije, tj. prirodno žive samo na obalnom području juga i istoka Australije što ih čini australskim endemima. To su arborealne životinje koje žive u šumama eukaliptusa čije lišće je ujedno i njihov glavni sastojak prehrane.

Koala koja grli drvo snimljena termalnom kamerom (foto: S. Griffiths)

Znanstvenici sa Sveučilišta u Melbournu su primijetili kako koale ponekad grle drveće na kojem se nalaze. Fotografije snimljene termalnom kamerom su otkrile kako se koale na taj način bore protiv ekstremnih valova vrućine koji ponekad znaju zahvatiti područje na kojem žive (primjerice 2009. godine je trećina koala unutar jedne populacije uginula zbog ekstremno visokih temperatura). Naime, koale se mogu rashlađivati i dahtanjem (tako se psi rashlađuju) te lizanjem svog krzna, no to može dovesti do dehidracije.

Hladnije drveće

Prilikom istraživanja, znanstvenici su utvrdili kako neke vrste drveća mogu biti i više od 5°C hladnije u odnosu na temperaturu zraka, tijekom vrućih perioda. Ukoliko se koala domogne takvog drveta tijekom velikih vrućina, može uštedjeti i do polovicuKoala (foto: Wikimedia Commons) količine vode koju bi inače potrošila tijekom takvog vrućeg dana. Znanstvenici objašnjavaju da takvo ponašanje značajno smanjuje količinu toplotnog stresa za koale.

>>>Zašto je nestala drevna australska megafauna?

>>>Australija

Znanstvenici smatraju kako su hladnija debla stabala vjerojatno važno mikrostanište tijekom izrazito toplih vremenskih prilika i za ostale životinje koje se zadržavaju u krošnjama drveća, poput primata, leoparda, ptica i mnogih vrsta beskralješnjaka. Osim toga, znanstvenici naglašavaju kako bi se dostupnost hladnijeg drveća trebala uzeti u obzir prilikom procjene održivosti određenih staništa obzirom na trenutne i buduće klimatske trendove.

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Biology Letters.

 

Izvor: The Melbourne Newsroom





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9536