Istovremeno je živjelo više vrsta roda Homo

Datum 04.07.2014 12:07:33 | Kategorija: Antropologija

Lubanje ranih pripadnika roda Homo (foto: Chip Clark/Guram Bumbiashvili)Znanstvenici su dugo smatrali kako mnoge osobine jedinstvene za ljude potječu od roda Homo te da su se razvile prije 2,4 do 1,8 milijuna godina u Africi. Iako su te karakteristike poznate već desetljećima, znanstvenici su odlučili ponovo proučiti evolucijske faktore koji su doveli do njih.

 


 

Velik mozak, duge noge, sposobnost izrade oruđa i produžen period sazrijevanja su karakteristike za koje se smatralo da su evoluirale zajedno na početku razvojne linije roda Homo, otprilike u isto vrijeme kada su se afrički travnjaci proširili te je Zemljina klima postala hladnija i sušnija. Ipak, novi klimatski i fosilni dokazi koje je analizirao tim znanstvenika pokazuju kako se te osobine nisu razvile u paketu, tj. istovremeno. Točnije, nekoliko ključnih osobina za koje se smatralo da definiraju rod Homo se zapravo razvilo još kod naših predaka, australopiteka prije 3 do 4 milijuna godina dok su se ostale pojavile puno kasnije.

Sveobuhvatna studija

Znanstvenici su koristili inovativan pristup u kojem su integrirali paleoklimatske podatke, nove fosile i spoznaje o rodu Homo, arheološke ostatke te biološke studije provedene na mnoštvu različitih sisavaca (uključujući ljude). Sinteza svih tih podataka dovela je znanstvenike do zaključka da je sposobnost prilagodbe ranih ljudi na promjenjive uvjete u okolišu omogućila najstarijim vrstama roda Homo da razviju nove osobine, prežive i počnu se širiti iz Afrike u Euroaziju prije 1,85 milijuna godina.

Promjenjiva klima i više vrsta roda Homo

Istraživači su razvili novi klimatski okvir za područje istočne Afrike gdje je započeo razvoj čovjeka. Ovaj okvir obuhvaća period od prije 2,5 do 1,5 milijuna godina te su tada vladali nestabilni uvjeti izmjene sušnih i kišnih perioda. Procjene tadašnje klime su napravljene na temelju Zemljinih astronomskih ciklusa te predstavljaju bazu za ključna otkrića koja su navedena u ovom radu. Osim toga, pokazalo se kako je na tadašnjoj Zemlji, u tom vrlo promjenjivom okolišu, istovremeno živjelo više vrsta roda Homo čija su se područja rasprostranjenosti preklapala.

Rana evolucija hominina (foto: Antón et al., Science/AAAS 2014)

Prikaz rane evolucije hominina u vremenskom periodu od prije 3,0 do 1,5 milijuna godina. Zeleno Australopithecus, žuto Paranthropus, crveno Homo. Prva vodoravna zelena crta (od dolje prema gore) označava prvo pojavljivanje kamenog oruđa prije 2,6 milijuna godina, druga označava širenje ljudi iz Afrike u Euroaziju, a treća označava pojavu Acheulanske tehnologije prije 1,76 milijuna godina.

>>>Evolucija čovjeka

Tim je pregledao sve fosilne dokaze koji su relevantni za podrijetlo roda Homo da bi bolje razumjeli kako su se ljudi razvili. Na temelju brojnih fosilnih dokaza koji su do sada pronađeni na području Afrike te njihove usporedbe, pokazalo se kako je rod Homo već na samom početku svog razvoja imao veliku raznolikost te je više vrsta ljudi živjelo istovremeno. Znanstvenici su to zaključili na temelju razlika u pronađenim lubanjama, posebno u predjelima lica i čeljusti, no ne na temelju razlika u veličini. Naime, smatraju kako te razlike pokazuju da su rani ljudi dijelili isti okoliš te je svaka vrsta koristila malo drugačiju strategiju kako bi preživjela.

Fleksibilnost

Kada se svi dostupni podaci zajedno pregledaju, postaje jasno kako su rane vrste roda Homo bile puno fleksibilnije kada su bili u pitanju njihovi izbori hrane, objašnjavaju znanstvenici. Upravo je ta raznolika prehrana, koja je vjerojatno sadržavala i meso, potpomognuta korištenjem oruđa omogućila našim precima da koriste različite dostupne resurse. Sve to je pomoglo precima modernih ljudi da se uspješno prilagode na nestabilne okolišne uvjete te se prošire i izvan područja Afrike. Također, ta fleksibilnost je i danas obilježje biologije čovjeka te smo zbog toga i zauzeli brojna različita staništa diljem svijeta.

Istraživanje je objavljeno ovog tjedna u časopisu Science.

 

Izvor: e! Science News





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9573