Koliko znate o "ugroženim kišnim šumama oceana"?

Datum 15.10.2014 22:10:59 | Kategorija: Okoliš

Koraljni greben (foto: NOAA)Koraljni grebeni su najveće i najspektakularnije strukture biološkog podrijetla na Zemlji. Uz kišne šume, to su ujedno i najmnogovrsniji ekosustavi na planetu te ih često nazivaju „kišne šume oceana". Zauzimaju manje od 0.1 % svjetske površine oceana, ali pružaju dom mnogim morskim vrstama. Koraljni grebeni su krhki ekosustavi, dijelom jer su vrlo osjetljivi na temperaturu vode, a dijelom jer  su pod prijetnjom klimatskih promjena, kiselosti oceana, ribolova, urbanizacije, poljoprivrede i zagađenja vode.


Koralji (Anthozoa) su razred unutar koljena žarnjaka (Cnidaria). Za razliku od ostalih žarnjaka, koralji u svom razvoju nemaju stadij meduze. Isključivo su morske životinje, koje imaju samo oblik polipa. Ime dolazi od grčke riječi anthos, što znači cvijet i zoa, što znači životinja.

Koralji koji izgrađuju koraljne grebene obitavaju u toplim plitkim vodama, pa su vezani uz kontinentalne i otočne obale tropa i subtropa. Ne mogu dulje vrijeme izdržati temperaturu nižu od 18 °C, dok je optimalna temperatura 26 - 27 °C. Koralji, graditelji koraljnih grebena, ne uspijevaju na dubini većoj od 50 metara. Osim koraljnih grebena, oni stvaraju koraljne otoke i atole. Iako su osnovni graditelji koraljnih grebena i otoka kameni koralji, ipak i drugi organizmi imaju važnu ulogu u tom procesu (koraljne alge, alge inkrustrirane vapnom, foraminifere, mnoge kalcificirane alcionarije...). Pokraj tih koraljnih formacija nastanjuju se spužve, moruzgve, zvjezdače, raci, kolutićavci, trpovi, puževi, itd.

Koralji grebenotvorci sadrže (u gastrodermu) bezbroj algi zooksantela. Koralji zooksantelama omogućuju očuvani okoliš te ih opskrbljuju spojevima potrebnim za fotosintezu, dok zooksantele proizvode kisik, pomažu koraljima da uklone metaboličke otpatke i opskrbljuju ih organskim proizvodima fotosinteze. Zadruga izlučuje velike količine kisika pa voda iznad nje ima 2 do 4 puta više kisika nego okolna.

Najveći koraljni greben i najveća živuća cjelina na svijetu (oko 344 400 km2) je Veliki koraljni greben (eng. Great Barrier Reef) koji se nalazi u Australiji, a vidljiv je čak iz svemira. Od 1981. godine nalazi se na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a CNN ga je svrstao na popis sedam svjetskih čuda prirode. Ima veliku bioraznolikost, uključujući mnoge ugrožene i endemične vrste. Veliki koraljni greben svakako je jedan od najbolje povezanih ekosustava, ali ujedno je u njemu i ravnoteža najosjetljivija. Ako se samo jedan uvjet ovog staništa izloži pritisku, to može imati katastrofalne posljedice. Najvećoj opasnosti izlaže ga čovjek. Kopanje ptičjeg izmeta (guana) u prošlom stoljeću, prevelik izlov ribe, lov na kitove i bisere ostavili su traga. Nakon što je ovo područje proglašeno nacionalnim parkom, mnoge opasne aktivnosti su prekinute.

 

Australski Veliki koraljni greben

 

Poznatiji grebeni su još i Novokaledonijski koraljni greben, srednjoamerički grebenski sustav, Bahamski koraljni greben, Paulley Ridge i drugi.

Koraljni grebeni suočeni su s brojnim opasnostima i prijetnjama. Kako se ljudska populacija i pritisci na obale povećavaju, grebenski resursi se više iskorištavaju, a staništa se smanjuju. Trenutne procjene govore da je 10 % svih koraljnih grebena degradirano bez mogućnosti oporavka, dok ih je 30 % u kritičnom stanju. Stručnjaci predviđaju da 60 % svjetskih koraljnih grebena može u potpunosti odumrijeti do 2050. godine, ako se pritisci nastave dosadašnjim intenzitetom.

Većina znanstvenika vjeruje da je razgradnja grebena odgovor na prirodne i antropogene procese. Prirodne prijetnje obuhvaćaju velike, snažne valove (prate uragane i ciklone) koji mogu slomiti koraljne glave ili raspršiti fragmente. Također, grebeni su ovisni o specifičnim uvjetima okoliša. Većina zahtjeva određeni raspon temperature vode (23 - 29 °C) i određene razine saliniteta (32 - 42 ‰), čistu i bistru vodu, a razina svjetlosti mora biti dosljedna tijekom cijele godine. Zbog globalnih klimatskih promjena povisuje se temperatura vode, raste morska razina te uvjeti postaju neprikladni za rast koralja. Dugotrajne oseke također im mogu naštetiti jer su koralji izloženi ultraljubičastom zračenju pa može doći do izbacivanja simbiotskih zooksantela, tzv. „izbjeljivanje koralja". Koraljni grebeni su osjetljivi i na bolesti, koje su obično odgovor na biotičke (prisutnost bakterija, gljivica, protozoa, virusa) ili abiotičke stresove (fizičke i kemijske promjene). Konačno, tu je i opasnost od predatora (npr. zvjezdača Acanthaster planci).

Osim prirodnih, ljudske aktivnosti predstavljaju teške prijetnje koraljnim grebenima. Jedna od najznačajnijih prijetnji je zagađenje. Kada se ispuštaju onečišćujuće tvari, razina hranjivih tvari u vodi se može povećati. To može dovesti do nastanka tzv. eutrofičnog okoliša, koji potiče rast algi i drugih organizama, što može zagušiti koralje ili može doći do prostorne kompeticije. Sedimentacija zamućuje vodu, razina svjetlosti se smanjuje pa simbiotske zooksantele ne mogu vršiti fotosintezu. U mnogim područjima, koraljna staništa su izlovljena za rekreacijske ili komercijalne svrhe, nemarni ronioci često otkinu krhke dijelove koralja, grebenske ribe se love za hranu ili uzgoj u akvariju, ribolov s eksplozivom uništava velike dijelove grebena, ribarske mreže i sidra s brodova degradiraju koraljne kolonije, izljevi nafte nepovoljno utječu na razmnožavanje koralja, itd.

 

 

Izvori:

Byatt, A., Fothergill., A., Holmes, M. (2002): Plavi planet - priroda zemljinih mora i oceana. Izvori, Zagreb

Habdija I., Primc Habdija B., Radanović I., Špoljar M., Matoničkin-Kepčija R., Vujčić-Karlo S., Miliša M., Ostojić A., Sertić-Perić M. (2011): Protista - Protozoa i Metazoa - Invertebrata, Strukture i funkcija. Alfa, Zagreb

Habdija I., Primc Habdija B., Matoničkin I. (1999): Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb

NOAA ( The National Oceanic and Atmospheric Administration) http://coris.noaa.gov/

http://en.wikipedia.org/wiki/Coral_reef





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9610