Hrvatski znanstvenici pronašli i opisali dvije nove vrste zvončića za znanost!

Datum 21.01.2015 12:01:00 | Kategorija: Biologija

Campanula aureliana (foto: Sandro Bogdanović)

U proljeće prošle godine objavili smo članak o novoj vrsti zvončića s otoka Visa koju su pronašli i opisali hrvatski znanstvenici predvođeni doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Čast nam je objaviti da naši znanstvenici nisu mirovali niti trena te ovu izrazito uspješnu i plodnu godinu završavaju s otkrićem i opisom još dvije nove vrste zvončića koje su pronašli u Albaniji!


Albanija se nalazi pri samom vrhu među europskim zemljama kada je u pitanju bogatstvo biljnih vrsta. Smjestila se na drugo mjesto, odmah iza Slovenije te ispred Hrvatske. Svoju veliku biljnu raznolikost duguje povoljnom geografskom položaju te mnoštvu različitih staništa od obalnih do visoko planinskih.

Nakon što su detaljno proučili zvončiće u Hrvatskoj, Albanija je našim znanstvenicima bila prvi izbor za nastavak istraživanja. Ponajviše zbog botaničke neistraženosti te zemlje, ali i zbog tragova u starijoj botaničkoj literaturi koji su dali naslutiti da se tamo možda kriju zanimljive vrste.

Zvončići su rod (Campanula) unutar kojeg na sjevernoj hemisferi možemo pronaći oko 600 različitih vrsta, a od toga su u Hrvatskoj do sada zabilježene 54 različite vrste i podvrste (Biologija.com.hr). Unutar ove skupine možemo pronaći jednogodišnje i višegodišnje vrste koje rastu na mnogim različitim staništima, od livada i travnjaka do šumskih staništa te na okomitim stijenama.

Skenderbegov zvončić

U lipnju 2011. i srpnju 2012. godine, znanstvenici su posjetili Albaniju te su na jednoj stijeni unutar sela Krujë pronašli malu populaciju zvončića koja je bila veoma slična Portenšlagovom zvončiću (Campanula portenschlagiana) koji raste u Hrvatskoj, ali ipak morfološki različita. Kako bi utvrdili o čemu se radi prikupili su svega nekoliko uzoraka biljaka (kako ne bi naštetili tako malenoj populaciji) te su na njima proveli molekularne i morfološke analize. Detaljna analiza je pokazala kako se uistinu radi o novoj vrsti za znanost koja nikada do sada nije bila opisana, iako se uistinu nalazi na dohvat ruke, na vrlo pristupačnim stijenama unutar sela.

Nova vrsta nazvana je Skenderbegov zvončić (Campanula skanderbegii), u čast albanskom nacionalnom junaku Jurju Kastriotiću Skenderbegu (1405-1468), budući da se u neposrednoj blizini mjesta na kojem je otkrivena nalazi njegov dvorac koji mu je služio kao centralno uporište u ratu protiv Turaka.

Campanula skanderbegii (foto: Sandro Bogdanović)

Campanula skanderbegii (foto: Sandro Bogdanović)

Iako je tek otkrivena, znanstvenici su za ovu endemičnu vrstu odmah predložili da se svrsta u kritično ugroženu kategoriju (CR). Razloga za takvu odluku je bilo više: 1) biljka raste na vrlo specifičnom mjestu, na stijeni unutar sela, i samim time je lako dostupna ljudima, 2) pronađena populacija sa svega 500-tinjak jedinki je ujedno i jedino do sada poznato nalazište ove vrste te je 3) direktno ugrožena ljudskom aktivnošću budući da se u blizini nalazi divlje odlagalište otpada.

Skenderbegov dvorac (foto: Sandro Bogdanović)

Kruje (foto: Sandro Bogdanović)

Rad u kojem je opisana ova nova vrsta objavljen je u prestižnom američkom časopisu Systematic Botany.

Zlatkov zvončić

Klupko se polako počelo odmotavati i naši botaničari se nisu zaustavili kada su otkrili Skenderbegov zvončić. Proučavanjem stare botaničke literature za oko im je zapeo jedan neobičan zapis o albanskoj vrsti Campanula garganica var. albanica. Naime, Campanula garganica je vrsta zvončića koji se može pronaći u središnjoj Italiji (Mt Gargano) i znanosti je poznata od 1827. godine kada ju je opisao talijanski botaničar Michele Tenore. Albanski varijetet je 1931. godine opisao njemački botaničar Friedrich Markgraf, na temelju primjeraka s jednog lokaliteta iz albanskog sela Kapinovë. Svoje je uzorke pohranio u Berlinskom herbariju, čija je građa djelomično  uništena u II. Svjetskom ratu pa se tako i ovom varijetetu gubi svaki trag. Sve ovo je bilo i više nego dovoljno da se doc. dr. sc. Bogdanović sa svojim suradnicima uputi do zabačenog albanskog sela Kapinovë i provjeri o čemu se ovdje doista radi.

Tamo su pronašli malenu populaciju zvončića morfološki vrlo sličnom našem endemičnom prozorskom zvončiću (Campanula fenestrellata). Ponovo su sakupili samo malen broj jedinki kako bi izvršili molekularne i morfološke analize, a da ne naštete cjelokupnoj populaciji. Analize su pokazale da se uistinu radi o novoj vrsti za znanost koja je do sada zabilježena na svega četiri lokaliteta u središnjoj Albaniji kod sela Tomori i Kapinovë.

Budući da već postoji zvončić latinskog imena Campanula albanica (albanski zvončić), te da se to ime nije smijelo ponovno upotrijebiti, nova vrsta je dobila ime Campanula aureliana. Ime joj je dodijeljeno u čast hrvatskih znanstvenika i botaničara Prof. dr. sc. Zlatka Libera i Prof. dr. sc. Zlatka Šatovića (lat. Aurelius = Zlatko) sa Sveučilišta u Zagrebu.

Stanište Campanula aureliana (foto: Sandro Bogdanović)

Za razliku od Skenderbegovog zvončića, Zlatkov zvončić raste na malo zabačenijem mjestu, no ipak u blizini naselja. Procjenjuje se da trenutno postoji oko 1000 zrelih jedinki ove vrste koje su raširene na području od oko 8 kilometara kvadratnih. Upravo zbog toga ova je vrsta može biti procijenjena kao osjetljiva vrsta (VU) prema IUCN-ovim kriterijima.

Rad u kojem je opisana ova nova vrsta objavljen je u poznatom časopisu Plant Systematics and Evolution.

Čestitamo našim znanstvenicima na ovim velikim otkrićima i nadamo se da će im i iduća godina biti tako plodna kao i ova!

Izvori:

Bogdanović, S., Brullo, S., Rešetnik, I., Lakušić, D., Satovic, Z., Liber, Z. (2014): Campanula skanderbegii: molecular and morphological evidence of a new Campanula species (Campanulaceae) endemic to Albania. Systematic Botany 39(4): 1250-1260.

Bogdanović, S., Rešetnik, I., Brullo, S., Shuka, L. (2014): Campanula aureliana (Campanulaceae), a new species from Albania. Plant Systematics and Evolution.

 





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9627