Ugljični otisak hrane

Datum 26.03.2015 11:03:00 | Kategorija: Prehrambena tehnologija

foto: flickr.comTrenutni broj stanovnika na Zemlji je 7,300,317,360, a svake sekunde sve je veći. Prostor za život se smanjuje, a poljoprivredno pogodna područja nestaju pred očima za potrebe izgradnje novih kuća te zbog industrije. Ako se ovim tempom nastavi uništavanje obradivih površina, osnovne ljudske potrebe za hranom i pitkom vodom uskoro bi mogle postati globalni problem, ako već nisu samo što nismo još toga svjesni u tolikoj mjeri.

 


Prema statistikama najveći broj ljudi na svijetu živi u urbanim područjima, velegradovima i gradovima, a trend naseljevanja gradova i dalje se nastavlja. Stanovnici takvih gradova naučeni su da hranu kupuju u velikim shopping centrima pritom ne razmišljajući odakle ona dolazi i što je sve potrebno do krajnjeg proizvoda kakvog vidimo. Utjecaj proizvodnje hrane na okoliš je mnogostruk. Upotrebljava se pitka voda za zalijevanje te štetni pesticidi i herbicidi koji nerijetko prodiru u podzemne spremnike vode. Ne smijemo zaboraviti ni na onečišćenje zraka koje proizvode strojevi i pogoni za obradu tla, kao i korištenje velike količine neobnovljivih izvora energije za njihovo pokretanje.

foto: commons.wikimedia.org

Tim znanstvenika bavio se istraživanjem utjecaja uzgoja stoke, voća, povrća i žitarica na klimatske promjene. Cilj istraživanja bio je procijeniti količinu ispuštenih stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida, metana i dušikovih oksida nastalih kao neželjeni produkt u proizvodnji hrane. Ugljikov dioksid nastaje spaljivanjem fosilnih goriva u strojevima na obradivim površinama i u postrojenjima obrade, metan fermentacijom hrane u utrobi preživača, a dušikovi oksidi su posljedica prihranjivanja umjetnim gnojivima. Kada zbrojimo emisiju ugljikovog dioksida u cijelom procesu obrade hrane (tlo-obrada-transport-kuhanje) i pridodamo emisiju dušikovih oksida i metana preračunatu u CO2 ekvivalent dobivamo ugljični otisak hrane (engl. food´s carbon footprint). To je mjera ukupne emisije stakleničkih plinova koje proizvodi uzgoj, prerada, prijevoz, skladištenje, kuhanje i odlaganje neiskorištene hrane. Izračunava se pojedinačno za osobe, proizvode, ali i za tvornice i tvrtke. Tako je, primjerice izračunato da jedan kilogram janjetine proizvede 39.2 kilograma CO2 plina što odgovara njegovoj emisiji prilikom vožnje 146 kilometara automobilom. S druge strane za 1 kilogram leće otpušta se tek 0.9 kilograma CO2 plina što odgovara emisiji 3 kilometra vožnje.

foto: flickr.com

Nevjerojatan je podatak da čak 1/5 svjetskog zagađenja uzrokuje proizvodnja hrane. Ipak, dio ljudske populacije manje utječe na okoliš od ostalih, a to su vegani. Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću te je iz toga proračunato da oni proizvode 2.9 kilograma CO2 plina dnevno. Suprotno, osoba koja dnevno pojede do 100 grama mesa otpusti 5.6 kilograma CO2. Autori ove studije zaključuju da bi se količina stakleničkih plinova mogla smanjiti ukoliko više ljudi prihvati veganski ili vegetarijanski način prehrane, ali izgledi da će se to dogoditi su vrlo male ili nikakve. Stoga postoje ostali načini smanjenja vlastitog ugljičnog otiska kao što je korištenje organske hrane koja se dobiva prirodnim metodama i bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. Racionalno korištenje kućanskih aparata za pripremanje hrane, kupovina u lokalnim dućanima do kojih možete doći pješice, sadnja te vlastiti uzgoj voća i povrća.

Tijekom pisanja ovog članka nakon samo dva sata broj stanovnika porastao je za 20 000 ljudi. Fascinantno, zar ne? Za njihove potrebe proizvodit će se sve više hrane i proporcionalno time povećavati ugljični otisak hrane koji je jedan od skrivenih uzroka promjene klime. Za kraj jedno pitanje za razmišljanje. Što mislite do kada će planet Zemlja moći izdržati ovakav porast stanovništva te stalno iskorištavanje obradivih površina i ostalih prirodnih resursa?

Izvori:

https://student.societyforscience.org/ ... t-earth%E2%80%99s-climate

www.greeneatz.com/foods-carbon-footprint.html

www.data.worldbank.org/indicat ... ort=asc&display=graph

www.worldometers.info/world-population/





Članak je sa stranice Biologija.com.hr
http://biologija.com.hr

URL za ovaj članak je:
http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9667